FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW 11. V. TISAK

DE-US-IL-AF-KRIZE-Vlada-Nemiri/sukobi/ratovi DW 11. V. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW11. V. 2002.TisakZavršetak opsade Crkve Kristova rođenja u Betlehemu glavna je vanjskopolitička tema kojom se bave komentari današnjih njemačkih novina. Frankfurter Rundschau naglašava kako na kraju ove krize nije nitko pobijedio, ni Izraelci kojima je prva namjera bila da opkoljene ljude, ili bar one s oružjem, sami izvedu pred sud. Jednako tako nisu pobijedili ni Palestinci koji su se nadali da će se zbog zaposjednute bazilike prema njima okrenuti sva simpatija svijeta. Međunarodni su interesi drukčiji. Pa ipak, sukob je okončan bez prolijevanja krvi. To je jedina sreća. Berliner Zeitung drži kako cijela priča oko Betlehema i Crkve Isusova rođenja odražava svu tragičnost bliskoistočnog sukoba. Fanatici i ljudi koji su strahovali za svoj život ukopali su se iza debelih zidova. Bez hrane su i bez vode. Leševi trunu, ranjeni apatično leže unaokolo. Vojnici sa suprotne strane okružuju crkvu, u ciljnik uzimaju sve što se kreće i vjerojatno se dosađuju. U međuvremenu se daleko od tog mjesta vode razgovori o velikom sukobu, a svi oni završavaju bez rezultata. Na brdo već postojećih
DEUTSCHE WELLE - DW 11. V. 2002. Tisak Završetak opsade Crkve Kristova rođenja u Betlehemu glavna je vanjskopolitička tema kojom se bave komentari današnjih njemačkih novina. Frankfurter Rundschau naglašava kako na kraju ove krize nije nitko pobijedio, ni Izraelci kojima je prva namjera bila da opkoljene ljude, ili bar one s oružjem, sami izvedu pred sud. Jednako tako nisu pobijedili ni Palestinci koji su se nadali da će se zbog zaposjednute bazilike prema njima okrenuti sva simpatija svijeta. Međunarodni su interesi drukčiji. Pa ipak, sukob je okončan bez prolijevanja krvi. To je jedina sreća. Berliner Zeitung drži kako cijela priča oko Betlehema i Crkve Isusova rođenja odražava svu tragičnost bliskoistočnog sukoba. Fanatici i ljudi koji su strahovali za svoj život ukopali su se iza debelih zidova. Bez hrane su i bez vode. Leševi trunu, ranjeni apatično leže unaokolo. Vojnici sa suprotne strane okružuju crkvu, u ciljnik uzimaju sve što se kreće i vjerojatno se dosađuju. U međuvremenu se daleko od tog mjesta vode razgovori o velikom sukobu, a svi oni završavaju bez rezultata. Na brdo već postojećih prijedloga za rješenje sukoba stavljaju se novi. Događaju se novi atentati koje šef jedne strane proklinje, a šef druge strane želi još oštrije kazniti. Iz jednog se grada vojska povlači, u drugi ulazi. Izraelske su postrojbe već spremne umarširati u Gazu. Atentatori-samoubojice zacijelo već smišljaju sljedeći cilj. I stalno tako dalje, opisuje list začarani krug u bliskoistočnom sukobu. Neue Osnabruecker Zeitung komentira odluku NATO-a o smanjenju svog kontingenta na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, navodeći kako Sjevernoatlanski vojni savez svoje snage reducira na svom najvažnijem gradilištu. No razlozi za smanjenje snaga ne leže na Balkanu, već u NATO-u. Sa svakim vojnikom koji se pošalje kući smanjuje se pritisak i sve više ostaje status quo. Obaranje Slobodana Miloševića doduše je smirilo stanje na tom području, ali taj čin nacionalističkim smutljivcima i kriminalnim skupinama nudi opasno veliki manevarski prostor. Posljedica: ideja Daytonskoga sporazuma o ujedinjenju Bosne i Hercegovine ni dobrih šest godina kasnije još uvijek nije postala bližom. Na Kosovu nestabilnost ostaje glavni izvozni proizvod. Za NATO i njegov opstanak stvar je izgleda ipak teška. S jedne strane, zbog brojnih akcija u inozemstvu, vojske svih zemalja stigle su do samih granica svojih kapaciteta. S druge strane Balkan je na popisu prioriteta Sjedinjenih Država smješten daleko iza terorizma, Iraka i Bliskog istoka. Bushova vlada nikad nije ni pokušala prešutjeti kako je izgubila volju za SFOR-ovu i KFOR-ovu mirovnu misiju. Ali na Balkanu mora novi europski mirovni poredak položiti svoj prvi test izdržljivosti. I tu je u NATO odluka lako pala: bolje izići u susret umornim Amerikancima, nego dozvoliti da propadne cijeli angažman. Tako će Amerikanci bar na Kosovu zadržati svoj kontingent. Vojno bi se njihovo povlačenje moglo nadomjestiti europskim snagama, ali politički to ne bi uspjelo. U berlinskom Tagesspiegelu pronalazimo osvrt na netom završeni posjet saveznoga kancelara Schroedera Afganistanu. List ukazuje na činjenicu da je izaslanstvo koje je kancelara pratilo bilo šaroliko. Naravno da Afganistanu nisu nešto posebno hitno potrebne nogometne lopte i osmijeh Franza Beckenbauera. Ali vjerojatno je savezni kancelar u nogometnom duetu s jednim od najpoznatijih nogometaša svijeta na kabulsku mladež značio ono što je za naše djedove nakon II. svjetskoga rata značila engleska čokolada ili američka cigareta. Pogledajte, tako je i onda i sada glasila poruka, postoji i neki drugi svijet izvan rata i ruševina. Tagesspiegel napominje kako to nije bila jedina gesta koju je Schroeder htio svojim posjetom Kabulu učiniti. Iskoristio je i priliku da jasno istakne njemačko stajalište kako čim prije treba ispuniti obećanja koja je međunarodna zajednica dala za obnovu Afganistana. Riječ je o milijardu i osamsto milijuna dolara, od ukupno četiri i pol milijardi obećane pomoći, koje su već trebale biti doznačene toj zemlji. List nastavlja da kao što se već pokazalo na Balkanu, a sada i u Afganistanu, duboki je jaz između verbalnih obećanja i stvarne spremnosti za plaćanje. Tamo već prijeti neuspjeh obnove nakon iznuđene ostavke Slobodana Miloševića, a sada ponovno ista drama: u Kabul je stiglo tek 90 milijuna dolara, što je premalo s obzirom na dramatične izazove pred kojima stoji Karsaijeva vlada. Ako razvoj demokratskih struktura u Afganistanu propadne zbog flegmatičnosti birokracija na Zapadu, tamo će se dogoditi kaos, upozorava berlinski der Tagesspiegel. (DW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙