VB-REUTERS 6. V. ECEVITOVA BOLEST POTRESA TURSKU

VELIKA BRITANIJA REUTERS 6. V. 2002. Bolest premijera ističe opasnosti s kojima je suočena Turska "Iznenadna bolest premijera Bulenta Ecevita proteklog vikenda podsjetila je sve u Turskoj da je krhki oporavak gospodarstva zemlje veoma ranjiv. Inflacija stalno pada i neki vide prve napretke u gospodarskom rastu. No tamni oblaci, izgleda, nikada nisu daleko; bilo kakva akcija SAD-a u Iraku, sve šira bliskoistočna kriza ili svađe u kabinetu mogli bi Tursku gurnuti nazad u krizu zbog duga. Ecevit, koji ima 76 godina, i čije je zdravlje uzrok zabrinutosti financijskih tržišta, subotu je proveo u bolnici zbog bolova u trbuhu. Liječnici su ga iz bolnice pustili u nedjelju nakon što je dijagnosticirana tek infekcija želuca. Ecevit je obećao da će se odmah vratiti na posao. Ova epizoda, koja se na sreću odigrala tijekom vikenda, ipak je zabrinula brokere. Dionice su pale za dva posto a turska lira oslabjela u odnosu na dolar.(...) 'Ecevit je amalgam ove koalicijske vlade', kazao je Hursit Gunes, gospodarstvenik i kolumnist u dnevniku 'Milliyet'. 'Njegovo političko iskustvo i pedantnost ovu su vladu doveli ovdje gdje je sada... Stoga se nastavak ove vlade bez Ecevita čini gotovo nemogućim', kazao je. Sam Ecevit nije uvijek imao tako sigurnu ruku u politici. Potaknuo je financijsku krizu u veljači 2001. godine javnim političkim obračunom s njegovim predsjednikom. Obećao je da će ostati na vlasti do isteka mandata njegove vlade, 2004. godine. Ako ode, koalicija njegove Stranke demokratske ljevice (DSP), desničarske Stranke nacionalističke akcije i konzervativne Domovinske stranke možda se neće uspjeti dogovoriti oko nasljednika. Program oporavka u koji je MMF uložio 16 milijardi dolara došao bi u pitanje. Ako se u parlamentu ne bi mogla oformiti alternativna vlada, izbori ne bi predstavljali veliku nadu za iti jednu od stranaka. Svi bi riskirali da dobiju manje od 10 posto glasova, što je prag za mjesta u parlamentu (...). Nekoliko pitanja koja se tiču unutrašnje politike moglo bi podijeliti lijevo- desnu koaliciju, od rasprava oko otpuštanja zaposlenika državnih službi do odluke da se objesi optuženi kurdski pobunjenik Abdulah Ocalan. Nepredvidivost je, međutim, nažalost karakteristična za tursku politiku. Sadašnji oporavak od krize koja je smanjila vrijednost lire za 50 posto ipak je krhak, unatoč svim uspjesima. (...) Gospodarski rast je, međutim, ključan da bi se zadržala vjera u program oporavka i da bi se ublažili nezaposlenost i siromaštvo. 'Podatci o inflaciji još uvijek nisu pružili konačne dokaze o postojanju oporavka', kazao je Baturalp Candemir iz HC Istambul. Guverner središnje banke, Sureyya Serdengecti, tvrdi kako Turska može ispuniti ciljeve koji se tiču gospodarskog rasta kako bi se izvukla iz svoje najgore recesije još od 1945. godine. Serdengecti je kazao kako će smanjenje kamata banaka od 11 posto, od veljače, pomoći gospodarskom rastu (...). Ograničena obećanjima MMF-u o čvrstoj fiskalnoj i monetarnoj politici, vlada neće biti u stanju stimulirati rast kao što je to činila u prošlosti smanjivanjem poreza ili tiskanjem novca. 'Prema sadašnjoj politici, nisam veoma optimističan u pogledu kratkoročnog rasta', kazao je Ahmet Akarli iz 'Finans Invest'-a. 'Rast gospodarstva mogli bismo vidjeti u posljednjem kvartalu', rekao je, dodajući kako je njegov ovogodišnji cilj rasta dva posto. No mogućnost pojave 'neočekivanog' još uvijek postoji u inozemstvu. Strahovi od skore vojne akcije SAD-a u susjednom Iraku smanjili su se, ali bi se mogli vratiti i opet negativno utjecati tržišta. Opasnost od sve šireg bliskoistočnog sukoba sa sve većim cijenama nafte, što bi bio udarac za uvoznika Tursku, ne može se odbaciti. Turska težnja da se pridruži Europskoj Uniji potakla je mnoge rasprave o ljudskim pravima, Cipru i političkoj reformi. EU je u Turskoj emotivno pitanje koje može potaknuti i sukobe.(...) 'Ako rast ne može biti ostvaren, problem duga će na jesen opet postati glavna tema', kazao je jedan gospodarstvenik. Turska se može uspješno nastaviti oporavljati. Niti jedan od tih 'vanjskih šokova' ne mora se i ostvariti. No kriza vlade proteklog vikenda mogla bi napokon trgnuti hiroviti politički establishment da se suoči s opasnostima s kojima je suočen", piše Asli Kandemir.