ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Tri enciklopedijska članka o hrvatskim perivojima uvrštena su u američko-englesku Enciklopediju parkova (Encyclopedia of Gardens - History and Design) koju ju je nedavno objavio Fitzroy Dearborn (FD)
Chicago, London.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Tri enciklopedijska članka o hrvatskim
perivojima uvrštena su u američko-englesku Enciklopediju parkova
(Encyclopedia of Gardens - History and Design) koju ju je nedavno
objavio Fitzroy Dearborn (FD) Chicago, London. #L#
Hrvatski suradnici na Enciklopediji bili su Mladen i Bojana
Šćitaroci, autori dviju reprezentativnih hrvatskih knjiga -
"Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja" i "Dvorci i perivoji
Slavonije" - prevedenih na njemački i engleski jezik.
Trosveščana Enciklopedija parkova, u sklopu enciklopedijske
jedinice Croatia, donosi kratak osvrt na dugu povijest perivojne
arhitekture u Hrvatskoj te posebno obrađuje renesansne perivoje
ljetnikovaca u okolici Dubrovnika i zagrebački perivoj Maksimir -
najveći i najvrjedniji naš perivoj, čija je gradnja započela u
baroku, a završena je u stilu romantizma sredinom 19. stoljeća.
Po riječima autora, barokni perivoji u Hrvatskoj sačuvani su samo u
tragovima jer su prepravljani u 19. stoljeću. Inače, u tom stoljeću
razvila se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, gradnja perivoja oko
dvoraca, te kreacija javnih perivoja i šetališta.
"Umjetnost perivoja je bogata u Hrvatskoj i može se uspoređivati s
takvom arhitekturom u ostalim dijelovima Europe", ističu autori,
dodajući kako unatoč tomu perivojna arhitektura nije dovoljno
poznata u Hrvatskoj. Napominju također da su mnogi perivoji u
Hrvatskoj nestali u 20. stoljeću te da su njihovi dizajneri
uglavnom nepoznati.
Članci o hrvatskim perivojima u američko-engleskoj Enciklopediji,
koje je urednik Candice A. Shoemaker, ilustrirani su slikama
zagrebačke "zelene potkove", fontane iz Trstena - uz tekst o
dubrovačkim renesansnim perivojima, te maksimirskoga Prvoga
jezera s labudicama i patkama - iz grafičkoga albuma "Jurjaves",
koji je objavljen u Beču 1853. Na kraju je trećeg sveska popis i
kratka bilješka o radovima i knjigama svakoga suradnika na
Enciklopediji parkova, njih više od sto, među kojima su Mladen Obad
Šćitaroci i Bojana Bojanić Obad Šćitaroci.
Slična enciklopedijska izdanja rijetka su u svijetu. Poznat je "The
Oxford Companion to Gardens" u izdanju Oxford University Press
(Oxford - New York 1986., 1991.), ali u njemu nema hrvatskih
perivoja. U novom izdanju, koje je u pripremi, Bojana i Mladen
Šćitaroci pozvani su kao suradnici, a hrvatska perivojna
arhitektura bit će zastupljena sa šest enciklopedijskih jedinica
(Hrvatska, Dubrovački renesansni perivoji, Maksimir, Lipik,
Zagreb i perivoji hrvatskih dvoraca).
Mladen Obad Šćitaroci, predstojnik katedre za urbanizam na
zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu smatra da bi zbog jake
perivojne tradicije i vrijednoga naslijeđa bilo poželjno i u
Hrvatskoj pokrenuti sličan enciklopedijski projekt.
(Hina) mc