ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Fotomonografiju "Iso Kršnjavi - Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10" Olge Maruševski, naše najveće poznavateljice djela Ise Kršnjavoga, sutra će predstaviti u Hrvatskom institutu za
povijest njegov ravnatelj Mirko Valentić, Ljelja Dobronić, Milan Kruhek i autorica.
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Fotomonografiju "Iso Kršnjavi -
Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10" Olge
Maruševski, naše najveće poznavateljice djela Ise Kršnjavoga,
sutra će predstaviti u Hrvatskom institutu za povijest njegov
ravnatelj Mirko Valentić, Ljelja Dobronić, Milan Kruhek i
autorica. #L#
S fotomonografijom koja pokazuje svu ljepotu, sjaj i značenje
palače u Opatičkoj u kojoj se nalazi od 1962. Hrvatski institut za
povijest (prije Institut za historiju radničkoga pokreta
Hrvatske), završio je dugi i strpljivi rad obnove te građevine.
Priređivač i pisac predgovora fotomografije Mirko Valentić palaču
naziva "prvom i najstarijom 'galerijom' suvremene hrvatske
umjetnosti".
Prema nacrtima Hermanna Bollea palaču u Opatičkoj dao je preurediti
Iso Kršnjavi 1891., kad je imenovan predstojnikom Odjela za
bogoštovlje i nastavu zemaljske vlade.
Mirko Valentić koji je zaslužan za suvremenu građevinsko-
restauratorsku obnovu palače (1993.-1999.) žali što je palača
danas zatvorena za posjetitelje. Nada se da će projekt obnove biti
do kraja završen - uređenjem dvostrukoga ulaza u palaču, preko
istočnoga i zapadnog dijela vrta - te palača otvorena javnosti.
Zamisao Ise Kršnjavoga (1845.-1927.) koji je poznat po svojim
školskim i visokoškolskim reformama, bila je u reprezentativnim
prostorima palače, kako napominje Olga Maruševski, izraziti
kulturu antike, renesanse, humanizma i krščanstva kao temelja
prosvjetne politike u 19 stoljeću.
Svečani ulaz u palaču otvara ograda od kovana željeza u renesansnom
stilu, a na vanjskim krilima zgrade postavljena su poprsja Platona
i Aristotela, rad Rudolfa Valdeca.
U stilu historizma teme iz klasične prošlosti izvedene su na način
pompejskoga zidnog slikarstva, nacionalna povijest i kultura
izvedena je u plastičnoj obojenoj dekoraciji prosora u stilu visoke
renesanse, a djela iz svjetske književnosti umetnuta su u oplatu
tamne hrastovine.
U izvedbi su sudjelovali nastavnici i đaci Obrtne škole, majstori
umjetničkoga obrta te slikari Ivan Tišov, Bela Čikoš, Oton
Iveković, Ferdo KOvačević, Clestin Medović i Vlaho Bukovac.
(Hina) mc jn