LJUBLJANA, 5. svibnja (Hina) - Prikriveni javni dug Slovenije mnogo je veći od onoga koji se javno priznaje, a financijsko stanje nije tako ružičasto kakvim ga prikazuje premijer Janez Drnovšek, te Sloveniju od "argentinskog sindroma"
može spasiti samo članstvo u Europskoj uniji, piše u nedjelju list slovenske gospodarske komore Gospodarski vestnik.
LJUBLJANA, 5. svibnja (Hina) - Prikriveni javni dug Slovenije mnogo
je veći od onoga koji se javno priznaje, a financijsko stanje nije
tako ružičasto kakvim ga prikazuje premijer Janez Drnovšek, te
Sloveniju od "argentinskog sindroma" može spasiti samo članstvo u
Europskoj uniji, piše u nedjelju list slovenske gospodarske komore
Gospodarski vestnik.#L#
Gospodarski vestnik tvrdi da je vlada praktično već potrošila za
pokrivanje lanjskih proračunskih izdataka očekivani prihod od
preko 500 milijuna eura što će ga dobiti za trećinu Nove Ljubljanske
banke od belgijske korporacije KBC.
Iako je premijer Drnovšek nedavno u nastupu pred gospodarskom
komorom rekao da dug države iznosi samo 27 posto brutonacionalnog
dohotka, javni se dug zapravo približava polovici brutonacionalnog
dohotka, tvrdi list, a opterećuju ga posebno troškovi Središnje
banke za sterilizaciju devizniog priljeva.
Ako se zanemari utjecaj oscilacija tečaja američkog dolara,
slovenski nacionalni proizvod stagnira već sedam godina i od
"argentinskog sindroma" odnosno škara rastućeg duga i nesmirene
inflacije Sloveniju će spasiti tek članstvo u Europskoj uniji,
iznio je u razgovoru za Gospodarski vestnik umirovljeni profesor
Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Ferdinand Trošt. Glavni je motor
slovenske "priče o uspjehu", tvrdi on u dosadašnjem razdoblju bio
prosječni rast neto zaduženja od pola milijarde dolara godišnje, a
izvoz je ostajao na istoj razini od 6 do 7 milijardi, tvrdi Trošt.
(Hina) fl sl