SIVA ODNOSNO NEZABILJEŽENA EKONOMIJA U HRVATSKOJ OD 10 DO 30 POSTO

SIVA ODNOSNO NEZABILJEŽENA EKONOMIJA U HRVATSKOJ OD 10 DO 30 POSTO BDP-A Siva ekonomija, neslužbeno gospodarstvo odnosno nezabilježene aktivnosti u Hrvatskoj, zavisno od metode utvrđivanja, iznose između 10 i 30 posto bruto domaćega proizvoda, s tendencijom pada, istaknuto je na današnjem usporednom predstavljanju dviju studija o tom problemu - Državnog zavoda za statistiku i Ekonomskog instituta te Instituta za javne financije. Radna skupina hrvatske Vlade za suzbijanje sive ekonomije priprema studiju o tome s nizom mjera, a rok za prezentaciju tog materijala ističe ovih dana, kazao je tom prigodom ravnatelj DZS-a Marijan Gredelj. Uz ove dvije studije, Michaell Colledge i Denis Ward iz OECD-a predstavili su i priručnik "Handbook for Mesaurement of the Nonobserved Economy - Priručnik za mjerenje nezabilježene ekonomije", koji je za potrebe statističkih ureda izradio OECD. Pristupi mjerenju neslužbenog gospodarstva, kako je rečeno, su brojni, ne postoji univerzalan pristup koji bi se mogao primijeniti u svim zemljama, pa čak i na jednu zemlju u različitim razdobljima. Dvije hrvatske studije o sivoj ekonomiji dale su različite rezultate o visini neslužbenog gospodarstva i definiranju dominantnog oblika te pojave. U studijama su korištene metode neusklađenosti nacionalnih računa, procjena porezne evazije te monetarne metode zajedno s procjenom neslužbenog gospodarstva na temelju potrošnje električne energije. Po dvije metode neslužbeno je gospodarstvo pokazalo pad u promatranim razdobljima, primjerice ono je činilo od 1990.do 1995. prosječno 25 posto BDP-a, a u razdoblju od 1996-2000. g. 10 posto BDP-a. Treća je pak metoda pokazala znatno višu razinu tog dijela aktivnosti i uzlazni trend, koji je od 1995-1999. prosječno iznosio od 22 do 34 posto BDP-a, dok je u 2000. zabilježen pad. Prema pak klasifikaciji Eurostata (primjenom metode neusklađenosti u nacionalnim računima) siva ekonomija u Hrvatskoj iznosila je 9,12 posto BDP-a u 1998. odnosno 8,41 posto BDP-a godinu kasnije. Kako je riječ o procjenama o iznosima nekih aktivnosti, može se označiti kao konzervativna, odnosno kao donja granica procjene. Po njoj je tako, siva ekonomija u 1998. iznosila 12,43 milijardi kuna, a u 1999. godine 11,7 milijardi kuna. Neprijavljena vrijednost proizvodnje iznosila je tako između 1 do 1,65 milijardi kuna, dodana vrijednost obrtnika povećana je između 560 milijuna do 1,2 milijarde kuna, neprijavljeni dohodak iznajmljivača bio je oko 80 milijuna kuna, a od napojnica je tako neprijavljeno bilo godišnje više od 42 milijuna kuna. S druge pak strane postoji i dohodak ostvaren od nelegalnih aktivnosti, koji je procijenjen u 1998. na 708,6 milijuna kuna, a u 1999. na 633 milijuna kuna. Tako je ukupna potrošnja i distribucija droge po procjeni iznosila je 344,7 milijuna kuna u 1998. odnosno 389 milijuna kuna u 1999., dok je po procjenama o broju i cijenama usluga, neprijavljeni dohodak od prostitucije iznosio 271,4 odnosno 290,6 milijuna kuna. Znatna su sredstva neprijavljena od nelegalne trgovine nosačima zvuka i slike te korištenja softwarea, što godišnje iznosio od 3,5 do 5,2 milijuna kuna.