US-HR-AR-gospodarstvo-Vlada-Bankarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE 27. IV. HRVATSKA I ARGENTINA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE27. IV. 2002.Kako argentinsko iskustvo može pomoći hrvatskom gospodarstvu? Milan Gavrović Hrvatska je
vlada ovog tjedna donijela nove mjere za borbu protiv sive ekonomije. Koliko to utječe na prevladavanje krize? Kazne moraju biti stravično visoke, rekao je vicepremijer Slavko Linić na sjednici vlade, na kojoj je odlučeno da se protiv sive ekonomije upotrabi najteža artiljerija. O pravom uzroku stravičnog stanja hrvatskog gospodarstva, vlada, međutim, ni ovaj put nije rekla ni riječi. To je pad izvoza za cijelih deset posto u posljednjih godinu dana, što se može ocijeniti kao crvena lampica koja upozorava na najveću opasnost. Upravo je po tome, a ne po sivoj ekonomiji, Hrvatska danas najbliže onome što se naziva argentinskim sindromom. Opisujući argentinski slučaj direktor Međunarodnog monetarnog fonda Horst Koehler je rekao nedavno da je do katastrofe u toj zemlji dovelo zaduživanje zbog financiranja javne potrošnje bez dovoljnih izvoznih prihoda. Za razliku od Argentine, Hrvatska ima dovoljno deviza. Ali sve drugo je isto. Znatan se dio goleme javne potrošnje pokriva
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
27. IV. 2002.
Kako argentinsko iskustvo može pomoći hrvatskom gospodarstvu?
Milan Gavrović
Hrvatska je vlada ovog tjedna donijela nove mjere za borbu protiv
sive ekonomije. Koliko to utječe na prevladavanje krize?
Kazne moraju biti stravično visoke, rekao je vicepremijer Slavko
Linić na sjednici vlade, na kojoj je odlučeno da se protiv sive
ekonomije upotrabi najteža artiljerija. O pravom uzroku stravičnog
stanja hrvatskog gospodarstva, vlada, međutim, ni ovaj put nije
rekla ni riječi. To je pad izvoza za cijelih deset posto u
posljednjih godinu dana, što se može ocijeniti kao crvena lampica
koja upozorava na najveću opasnost. Upravo je po tome, a ne po sivoj
ekonomiji, Hrvatska danas najbliže onome što se naziva
argentinskim sindromom.
Opisujući argentinski slučaj direktor Međunarodnog monetarnog
fonda Horst Koehler je rekao nedavno da je do katastrofe u toj
zemlji dovelo zaduživanje zbog financiranja javne potrošnje bez
dovoljnih izvoznih prihoda.
Za razliku od Argentine, Hrvatska ima dovoljno deviza. Ali sve
drugo je isto. Znatan se dio goleme javne potrošnje pokriva
kreditima, a kako su domaće banke u stranom vlasništvu, ispada da
više nema razlike između unutrašnjeg i vanjskog duga. Smanjivanje
izvoza znači da ne može biti ni dovoljno prihoda jer razvoj privrede
u maloj zemlji kakva je Hrvatska u potpunosti zavisi od prodaje na
svjetskom tržištu. Samo da bi platila kamate na već uzete kredite i
ostala siromašna kakva jeste, Hrvatska bi morala imati rast bruto
domaćeg proizvoda od 3 posto. Prema posljednjim podacima taj je
rast, međutim, samo 1,7 posto. Ni na taj znak za uzbunu vlada koja se
bavi sivom ekonomijom još nije reagirala.
'Učenje na iskustvu navodi nas i na poniznost', kaže povodom
argentinskog iskustva već citirani MMF-ov gospodin Koehler. Kako
se ekipa premijera Ivice Račana znatnim dijelom oslanja na savjete
Međunarodnog monetarnog fonda, posebice je zanimljivo što ta
institucija sada nakon novog iskustva savjetuje svojim članicama.
Kako bi postale otpornije na gospodarsku krizu, kaže Horst Koehler,
one u prvom redu moraju uspostaviti fleksibilniji devizni tečaj.
Naravno zato da potaknu izvoz i smanje uvoznu konkurenciju domaćim
proizvođačima. Zatim, one moraju voditi mudru fiskalnu politiku,
što znači ne pretjerivati s porezima, uspostaviti bolje
financijske sustave, dakle omogućiti povoljnije kredite za
privredu i osigurati socijalnu sigurnost.
Sudeći po tome moglo bi se zaključiti da je argentinsko iskustvo
približilo Međunarodni monetarni fond stavovima hrvatskih
nezavisnih ekonomista. Hrvatska vlada je, nažalost, od toga još
daleko. Ona se svim svojim silama bori protiv sive ekonomije.
(RFE)