GOSPIĆ, 3. svibnja (Hina) - Prvi dan znanstvenog skupa "Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju" završio je predstavljanjem knjige "Ogledalo vremena - život i književno stvaralaštvo Vladimira Jurčića" autora Vladimira Strugara i
Marice Kurtak.
GOSPIĆ, 3. svibnja (Hina) - Prvi dan znanstvenog skupa "Lika i
Ličani u hrvatskom jezikoslovlju" završio je predstavljanjem
knjige "Ogledalo vremena - život i književno stvaralaštvo
Vladimira Jurčića" autora Vladimira Strugara i Marice Kurtak.#L#
Strugar je kazao da je Jurčić rođen 1910. u Bjelovaru, studij
slavistike završio 1934. u Zagrebu, a 1938. zapošljava se kao
profesor na gospićkoj Gimnaziji. Nakon proglašenja NDH Jurčić biva
premješten u Sarajevo. Najvjerojatnije je ubijen u nekom od
zagrebačkih zatovra ili logora 1945., neposredno nakon rata.
Jurčić se pojavio u književnosti 1928. Osim nekoliko zbirki pjesama
objavio je eseje "Kako su umirali hrvatski književnici i umjetnici
(1846-1936)" i "Prognani Matoš".
Strugar je rekao kako je knjiga "samo mali dug zaboravljenom i
prešućivanom hrvatskom književniku koji se borio za prava
siromašnih i obespravljenih promičući humanost u svojim djelima i
obogaćujući na taj način našu književnost".
U popodnevnom dijelu skupa izlagalo je desetak filologa i
jezikoslovaca.
Stjepan Damjanović govorio je o važnosti glagoljicom pisanih
ličkih srednjovjekovnih spisa: pravnih listina i liturgijskih
tekstova. Ističe da su to prvorazredni izvori koji zahtijevaju
metodološki primjereni pristup te stroge i precizne analize.
U izlaganju "O genezi hrvatskih vukovaca" Marko Samardžija drži da
se naziv 'hrvatski vukovci' odnosi na one hrvatske filologe,
književnike i javne djelatnike koji su u 19. stoljeću uspostavili i
održavali kontakte sa srpskim preporoditeljem Vukom Stefanovićem
Karadžićem. Samardžija iznosi i drugo stajalište po kojem su
'hrvatski vukovci' oni hrvatski filolozi koji su se ugledali u
slovopisna i jezična rješenja Karadžićeve reforme posve neovisno o
njegovim političkim i drugim shvaćanjima.
Kao najgorljivijeg i najvjernijeg Karadžićevog pristašu
Samardžija navodi Đuru Daničića, a njega su slijedili Franjo
Iveković, Mirko Divković, Armin Pavić, Ivan Broz i Tomo Maretić.
Znatnu ulogu na 'hrvatske vukovce', smatra Samardžija, imala je
politička ideja južnoslavenske uzajamnosti i zagovaranje
hrvatskog i srpskog povezivanja. Ukazao je na štetne posljedice
'hrvatskih vukovaca' koje su se odrazile na standardizaciju
hrvatskoga jezika, a 'hrvatski vukovci' su, rekao je, činjenica
povijesti hrvatske filologije.
Svoja priopćenja poslijepodne su izložili i akademik Petar
Šimunović, Julije Derossi, Diana Stolac, Ivo Pranjković, Ante
Selak, Stjepko Težak, Dragutin Rosandić i drugi.
(Hina) at ln