MINISTRICA: VRAĆA SE ODREDBA O OBVEZI DRŽAVE DA NADOKNADI ŠTETU OD TERORIZMA

ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Odredba o obvezi države da nadoknadi štetu nastalu terorističkim činom, ukinuta 1996., uskoro bi se trebala vratiti u hrvatski pravni sustav, najavila je danas ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, nakon razgovora s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Luziusom Wildhaberom i hrvatskom sutkinjom na tom sudu Ninom Vajić.#L# Vlada će u svibnju u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona kojim bi se vratila odredba po kojoj je država dužna nadoknadit štetu nastalu terorističkim činom, rekla je ministrica pravosuđa. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava izrazio je zadovoljstvo tako brzom reakcijom Hrvatske na presudu suda u Strasbourgu u slučaju obitelji Kutić koja pred domaćim sudovima, zbog zakonske praznine, nije mogla dobiti naknadu štete za miniranu kuću izvan ratnog područja. Na područjima izvan neposredne ratne opasnosti u Hrvatskoj je za Domovinskog rata minirano i do desetak tisuća kuća, uglavnom građana srpske nacionalnosti, procijena je nevladinih udruga. Ministrica je rekla da je nedostatak sredstava jedini razlog što ukinuta odredba nije vraćena ranije. Novac će se teško naći, ali građanima se mora osigurati pravo da pred domaćim sudovima traže naknadu štete koja je posljedica nasilja od kojega je država građene trebala, a nije zaštitila, rekla je ministrica. Wildhaber je kazao da su od sedam dosadašnjih presuda protiv Hrvatske, dvije donijete zbog nedostupnosti suda, kao u slučaju Kutić, a pet zbog predugog trajanja sudskog postupka. Upozorio je da se najveći dio od 250 ovogodišnjih tužbi iz Hrvatske odnosi na dugotrajnost postupka. Kazao je da Hrvatska nije iznimka kada je u pitanju velik priliv tužbi, osobito onih zbog dugotrajnosti postupka jer se na to, kako je rekao, žale građani iz više do polovice zemalja članica Vijeća Europe. Ministrica pravosuđa upoznala je goste sa zakonskim promjenama kojima se nastoje ubrzati kazneni i građanski postupci. Naglasila je da je nužno riješiti problem više od milijun zaostalih predmeta, jer se upravo zbog tih zaostalih predmete povećava broj tužbi iz Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Wildhaber je naglasio da bi manji broj hrvatskih građana tražio zaštitu u Strasbourgu kada bi hrvatski suci primjenjivali pravo temeljeno na Konvenciji o zaštiti ljudski prava Vijeća Europe i praksu suda u Strasbourgu. Ministrica pravosuđa je dodala da hrvatski suci u tom smislu još moraju dodatno educirati. Razgovaralo se i o novom pravnom institutu po kojem Ustavni sud u slučaju dogotrajnosti postupka može građanima odrediti naknadu zbog predugog čekanja na presudu. Naime, nakon nedavnog uvođenja te mogućnosti, u Ustavni je sud odmah stiglo 47 tužbi zbog dugotrajnosti postupka sa zahtjevima za naknadu štete. Sutkinja Vajić rekla je da dijeli zabrinutost ustavnih sudaca zbog mogućnosti da sud bude zagušen takvim tužbama jer je takvo i iskustvo Europskog suda. Zbog toga se, kako je rekla, razmatra mogućnost da se na redovne sudove proširi obveza nadzora nad dugotrajnosti postupka i odlučivanje o naknadi, dok bi Ustavni, a potom i Europski sud za ljudska prava postupali samo u slučaju kada izostane zaštita na nižim sudskim razinama. (Hina) ggrb so