WASHINGTON, 26. travnja (Hina) - Koristeći niz podataka prikupljenih tijekom 30 godina i šest generacija majmuna uzgojenih u zatočeništvu, znanstvenici su otkrili prvi dokaz da je niska porođajna težina povezana s tipom DNK koji
prenose samo žene.
WASHINGTON, 26. travnja (Hina) - Koristeći niz podataka
prikupljenih tijekom 30 godina i šest generacija majmuna uzgojenih
u zatočeništvu, znanstvenici su otkrili prvi dokaz da je niska
porođajna težina povezana s tipom DNK koji prenose samo žene.#L#
"Vjerujemo da će se naša otkrića pokazati točnima i onda kada
ljudski podaci postanu dostupni", izjavio je James Ha, profesor
psihologije na Washingtonskom sveučilištu i autor studije
objavljene u posljednjem izdanju časopisa American Journal of
Primatology.
"Neki su ljudi tvrdili da je porođajna težina kod većeg broja vrsta,
uključujući ljudsku, bliža majci nego ocu. Međutim, nikad nije bilo
adekvatnih podataka za testiranje pretpostavke o citoplazmatskom
DNK nasljeđu. Umjesto toga, istraživanja na ljudima bila su
usredotočena na uzroke u okolini", rekao je.
Iako nova studija povezuje majčinu genetiku s niskom porođajnom
težinom, to ne znači da bi trudnice smjele ignorirati rizične
faktore kao što su alkohol i droge koji pridonose rođenju djece s
nedostatnom težinom.
Ha je rekao da postoji više od jednog tipa DNK, ili
deoksiribonukleinske kiseline, koja nosi genetski kod i prenosi
nasljedne karakteristike.
"Ljudi obično misle da se DNK nalazi samo u jezgri stanice. Međutim,
DNK se nalazi i u citoplazmi koja okružuje jezgru unutar stanične
membrane. Nešto od te DNK nalazi se i u mitohondrijima".
Mitohondriji kontroliraju proizvodnju energije u stanicama, a
mitohondrijsko nasljeđe prenose samo majke. Ha je rekao da veza
između toga koliko je energije proizvedeno i niske porođajne težine
"ima jako puno smisla".
"Želimo znati zašto je porođajna težina rizični faktor za druge,
možda kritičnije stvari. Jedna je mogućnost ta da postoji gen koji
utječe na porođajnu težinu i koji u isto vrijeme kontrolira IQ,
retardaciju i poteškoće s pamćenjem. Taj gen ima dva učinka, ali ne
znamo je li to izravna ili neizravna veza. Vjerujemo da možda
postoji opća genetska komponenta i ako uspijemo identificirati
gene i mehanizme tada možemo istražiti zašto su djeca ugrožena",
izjavio je Ha.
(Hina) kga dgk