ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav razmatrao je danas prijedlog Odluke o izboru članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi što ga je utvrdio Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost i zauzeo stav da treba provesti opću raspravu u kojoj bi Sabor utvrdio treba li građanski nadzor nad sigurnosnim službama urediti zakonom, a ne odlukom.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i
politički sustav razmatrao je danas prijedlog Odluke o izboru
članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi što ga je
utvrdio Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i zauzeo
stav da treba provesti opću raspravu u kojoj bi Sabor utvrdio treba
li građanski nadzor nad sigurnosnim službama urediti zakonom, a ne
odlukom. #L#
Zakon o sigurnosnim službama prihvaćen je 1. travnja, ali nije
predvidio na koji se način biraju članovi Vijeća za građanski
nadzor sigurnosnih službi, pa je Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost predložio način njihova izbora u formi odluke
Sabora. Odbor predlaže da od sedam članova Vijeća, četiri budu
profesionalci, među njima pravnik, politolog i diplomirani
inženjer elektrotehnike. Bili bi izabrani između 20 kandidata, jer
bi svaka parlamentarna stranka predlagala po dva nestranačka
kandidata iz redova priznatih stručnjaka.
Predstavnik predlagača te odluke, potpredsjednik Odbora za
unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Ninić (SDP), danas
je odgovarao na brojne primjedbe članova Odbora za Ustav, Poslovnik
i politički sustav, od kojih se najvažnija odnosila na pitanje može
li to vijeće raditi samo u skladu s odlukom. Naime, predsjednik
Odbora za Ustav Mato Arlović (SDP) tvrdi da bi to bilo u suprotnosti
s Ustavom, jer nadziranje ograničenja građanskih prava i sloboda
može biti uređeno samo zakonom.
Arlović jedino rješenje vidi u donošenju Zakona o građanskom
nadzoru nad sigurnosnim službama. Članovi odbora za Ustav spornom
drže i sintagmu "nestranački priznati stručnjaci", pa smatraju da
bi bolji izraz bio "ugledni javni djelatnici koji ne mogu biti
dužnosnici političkih stranaka" ili "osobe s javnim ugledom
promicatelja vladavine prava".
Sporili su se i oko toga jesu li parlamentarne stranke jedine koje
bi predlagale članove toga vijeća ili bi isticanje kandidata
trebalo dopustiti i nevladinim udrugama.
Oporba smatra da bi predsjednik vijeća za građanski nadzor
sigurnosnih službi, kao u svim demokratskim zemljama, morao biti iz
redova oporbe, što su bili skloni podržati i vanjski članovi (iz
redova stručnjaka) Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Bilo je i prijedloga da se članovi vijeća biraju na dvije godine,
ali je taj mandat, upozorio je potpredsjednik Odbora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Ninić, već u Zakonu o
sigurnosnim službama propisan kao četverogodišnji mandat.
Prema Zakonu o sigurnosnim službama, vijeće za građanski nadzor
sigurnosnih službi treba izabrati do 28. travnja.
Odbor za zakonodavstvo danas je odgodio raspravu o vijeću za
građanski nadzor sigurnosnih službi jer na sjednici Odbora nije
bilo predsatvnika predlagatelja.
(Hina) daju jn