SI-HR-KOMENTARI-Politika SLO 24.IV.-DELO- O HDZ - STRANKA OPASNIH NAMJERA SLOVENIJADELO24. IV. 2002.Stranka opasnih namjera?"S nedjeljnim kongresom najjače oporbene stranke HDZ u Hrvatskoj je započeo proces razmještanja političkih
snaga prije parlamentarnih izbora za godinu i pol. Unutar strukture stranke ipak će se nastaviti bitka dviju frakcija koje su na kongresu bile gotovo kirurški točno podijeljene na dvije polovice, no glavnu će bitku HDZ voditi na fronti s drugim strankama. Pobjeda Ive Sanadera, umjerenog nacionalista s akademskom i diplomatskom karijerom, hadezeovcima će nedvojbeno olakšati borbu za vlast. Da je bio uspješan njegov takmac Ivić Pašalić, predstavnik ekstremnih skupina stranke i akter brojnih razvikanih afera u zadnjem desetljeću, HDZ bi se teže zbližio s političkim partnerima. Kao stranka koja na izborima može dobiti trećinu glasova, sama se nikako ne može popeti na politički Olimp. Zato će u idućem razdoblju glavni pritisak usmjeriti na druge stranke koje su na političkom spektru između njih i SDP-a Ivice Račana, osobito na HSLS Dražena Budiše i Hrvatsku seljačku stranku, te pokušati sastaviti desno srednju, konzervativnu koaliciju.
SLOVENIJA
DELO
24. IV. 2002.
Stranka opasnih namjera?
"S nedjeljnim kongresom najjače oporbene stranke HDZ u Hrvatskoj je
započeo proces razmještanja političkih snaga prije parlamentarnih
izbora za godinu i pol. Unutar strukture stranke ipak će se
nastaviti bitka dviju frakcija koje su na kongresu bile gotovo
kirurški točno podijeljene na dvije polovice, no glavnu će bitku
HDZ voditi na fronti s drugim strankama. Pobjeda Ive Sanadera,
umjerenog nacionalista s akademskom i diplomatskom karijerom,
hadezeovcima će nedvojbeno olakšati borbu za vlast. Da je bio
uspješan njegov takmac Ivić Pašalić, predstavnik ekstremnih
skupina stranke i akter brojnih razvikanih afera u zadnjem
desetljeću, HDZ bi se teže zbližio s političkim partnerima. Kao
stranka koja na izborima može dobiti trećinu glasova, sama se
nikako ne može popeti na politički Olimp. Zato će u idućem razdoblju
glavni pritisak usmjeriti na druge stranke koje su na političkom
spektru između njih i SDP-a Ivice Račana, osobito na HSLS Dražena
Budiše i Hrvatsku seljačku stranku, te pokušati sastaviti desno
srednju, konzervativnu koaliciju.
HDZ se poslije poraza na predsjedničkim i parlamentarnim izborima
ipak nije raspao kako su predviđali gotovo svi analitičari.
Učvrstio se i opet postao - zajedno s SDP-om - najjača stranka.
Nastao je na kraju osamdesetih godina kao masovni nacionalni pokret
s autoritarnim vođom Franjom Tuđmanom. Poslije njegove
desetogodišnje vladavine Hrvatska je bila doduše samostalna i
međunarodno priznata država, no gospodarski, socijalno i moralno
nije bila daleko od dna. Stanovništvo je na prijelomnim izborima
glasovalo protiv bahate vlasti HDZ-a i ustoličilo šestočlanu
koaliciju pod vodstvom Ivice Račana i Dražena Budiše. Birači su
glasovali za detuđmanizaciju, oštar obračun s hadezeovskim
gospodarskim kriminalom i viši životni standard.
Iluzije su se rasplinule. Račanovoj vladi unatoč velikom
političkom kapitalu i neprijepornoj potpori Zapada, nije uspjelo
prekinuti s prošlošću i obračunati s negativnim nasljeđem
Tuđmanove vladavine. Država koja je devedesetih godina bila na rubu
sankcija zbog kršenja ljudskih prava, nesuradnje s Haagom i
posezanja u BiH, uspjela je popraviti svoj položaj na međunarodnoj
pozornici, iako doma nije bilo puno uspjeha. Oklijevajući Račan
odlagao je dublje posege u naslijeđenu strukturu i svoj je
četverogodišnji mandat zamislio kao suživot s nasljednicima
tuđmanizma, kako u pravosuđu tako i na drugim područjima. Vlada
nije uspjela obračunati sa zloglasnim tajkunima koji su se
obogatili privatizacijskom krađom niti popraviti gospodarsko-
socijalni položaj. Što više, nezaposlenost još raste iz mjeseca u
mjesec a Račanova ekipa ne nalazi pravi lijek. Neomiljene mjere kao
što je smanjivanje tijekom hadezeovske vladavine nabujalih
socijalnih prava, predlagali su do lanjske jeseni kad je zbog težih
unutarnjopolitičkih odnosa već bilo prekasno za bilo kakav dublji
rez. Osim toga se u praksi nisu znali jasno opredijeliti prema
odnosima s haaškim sudom, pa su stoga Banski dvori imali problema i
u domaćoj i u međunarodnoj politici.
Nedosjetljivost Račanove vlade, neuspjesi na gospodarsko-
socijalnom području i neprestani unutarnji koalicijski sporovi
bili su voda na mlin hadezeovcima. Obnovili su se i iz stranke koja
je bila gotovo pred potopom, pretvorili se u najozbiljniju
alternativu vlasti. Populističnu demagogiju, nacionalizam i
prijetnje 'crvenim drugovima' dakako još nisu napustili, jer bez
njih ne mogu mobilizirati mase. Za sada ne nude nikakve programske
novosti da bi Hrvatsku doveli na zelenu granu.
O HDZ-u su Račanovi komunisti opraštajući se prije dvanaest godina
govorili da je stranka opasnih namjera. Danas bi takva oznaka
vjerojatno bila pretjerana i pojednostavljena. No povratak HDZ-a
na vlast - pod vodstvom Sanadera, Pašalića ili nekog trećeg - ne bi
donio samo novu dinamiku u Hrvatskoj. Briga bi mogao zadati i
susjedstvu. Ne samo BiH. No od dvorane Lisinskoga, u kojoj je održan
ovaj kongres, do Banskih dvora još je dug put", zaključuje
komentator lista Peter Žerjavič.