VOA 27. III. TISAK

GLAS AMERIKE - VOA 27. III. 2002. Američki tisak o krizi trans-atlantske zajednice. Pripremio Bojan Klima. U današnjim izdanjima američkih novina objavljeno je nekoliko komentara koji analiziraju američko-europske odnose, pogotovo trans-atlantske razlike među članicama u NATO savezu. Korijeni razlika leže u činjenici da je od završetka 'hladnog rata', moć Sjedinjenih Država postala sve veća, dok se utjecaj europskih saveznika smanjivao. Riječ je o prvoj stvarnoj krizi NATO saveza u njegovoj 53 godine dugoj povijesti, smatra vanjskopolitički analitičar Richard Hottelet. U članku koji objavljuje bostonski dnevnik Christian Science Monitor, on piše da je 'u posljednjem desetljeću vojna sila postala najdraže sredstvo diplomacije'. Tu Amerika ima prednost pred Europom: što je više američki utjecaj jačao, europski je slabio. Zapadnoeuropske zemlje na vojsku troše mnogo manje od Sjedinjenih Država. Zbog toga, Washington ima velike rezerve glede osnivanja zajedničkih europskih snaga za brze intervencije koje postoje paralelno sa strukturama NATO saveza, piše Richard Hottelet, u članku naslovljenom Euroamerička uzajamna nelagodnost. Međutim, bez obzira na razlike, NATO nije povijesni anakronizam. On svijetu pokazuje da su razlike među slobodnim zemljama normalna stvar. Bila bi šteta kada bi NATO savez ugrozile unutarnje razlike ? piše Richard Hottelet. Komentator Washington Posta David Broder piše o europskim zamjerkama Washingtonu. Najnoviji razlog europskoj ljutnji je odluka američke vlade da uvede carinske pristojbe na uvezeni čelik. Europljanima je teško shvatiti da to čini upravo predsjednik Bush, inače veliki pristaša slobodne trgovine. U Europi se drži da je to zbog izborne računice. Naime, republikancima trebaju industrijske savezne države Srednjeg Zapada, gdje se nalazi najveći broj američkih neprofitabilnih čeličana ? piše David Broder. No neslaganje oko čelika uskoro bi mogle zamijeniti razlike u vezi iračkog diktatora Sadama Huseina. Europljani su bili šokirani predsjednikovom izjavom o postojanju takozvane osovine zla u kojoj su Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Također im nije jasno zbog čega baš sada Amerika želi rušiti režim u Bagdadu, koji ? kako se čini ? nije povezan s globalnim terorizmom ? piše komentator Washington Posta. On smatra da Washingtonu u ovom trenutku nisu potrebne svađe s europskim saveznicima. Ono što je potrebno, više no ikad, je sustavno konzultiranje. Europljani to očekuju. Za pojačanu trans-atlantsku suradnju i češće konzultacije zalaže se i Wolfgang Ischinger, njemački veleposlanik u Sjedinjenim Državama čiji komentar objavljuje dnevnik Washington Times. Povijest nas uči da vojna sila, sama za sebe, ne jamči stabilnost na međunarodnoj pozornici. Uz nju, stabilnost jamče i općeprihvaćena pravila ponašanja odnosno njihova legitimnost u okvirima međunarodnog prava ? piše njemački diplomat. U vezi činjenice da Europa vojno zaostaje za Sjedinjenim Državama, gospodin Ischinger piše da je to činjenica s kojom će se Europa morati uhvatiti u koštac. Međutim vojna tehnologija nije jedino sredstvo rješavanja međunarodnih teškoća. Terorizam, primjerice, ima svoje korijene u vjerskom fanatizmu, siromaštvu, neobrazovanosti te globalnom beznađu koje vlada Trećim svijetom. Te se teškoće neće riješiti oružjem ? navodi u svom članku njemački veleposlanik. Wolfgang Ischinger podsjeća da europski saveznici upravo na tom području najviše pomažu Sjedinjenim Državama. Zapadnoeuropske zemlje naime osiguravaju najizdašniju ekonomsku i drugu razvojnu pomoć nerazvijenim zemljama, a preuzimaju i najveći dio tereta u međunarodnim mirovnim misijama. (VOA)