ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Predavanje o svim rektorima zagrebačkog Sveučilišta od osnutka 1669. do danas večeras je u okviru redovite 89. mjesečne tribine Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika održao pravnik Josip
Milić.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Predavanje o svim rektorima
zagrebačkog Sveučilišta od osnutka 1669. do danas večeras je u
okviru redovite 89. mjesečne tribine Hrvatskoga katoličkog društva
prosvjetnih djelatnika održao pravnik Josip Milić.#L#
Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim
djelovanjem u Hrvatskoj i jedno je od najstarijih u Europi,
podsjetio je Milić. Njegova povijest, dodao je, počinje 23. rujna
1669. kad su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja
Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove
tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu
Zagrebu. To je prihvaćeno na saboru Hrvatskog Kraljevstva 3.
studenoga 1671. te stoga Sveučilište 1669. uzima kao godinu svoga
utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta.
Od utemeljenja do danas Sveučilište je prošlo četiri faze, objasnio
je Milić: Isusovačka akademija od 1669. do 1773. kad se na dužnosti
rektora izmijenilo 30 isusovaca; Kraljevska akademija znanosti u
kojoj je od 1773. do 1850. dužnost rektora obnašalo devet osoba;
Pravoslovna akademija od 1850. do 1874. sa samo dva rektora i
Moderno hrvatsko Sveučilište u Zagrebu od 1874. do danas.
Današnje moderno hrvatsko Sveučilište u Zagrebu svečano je
otvoreno 19. listopada 1874., kad je ban Ivan Mažuranić ustoličio
Matiju Mesića koji je izborom profesorskog zbora postao prvi rector
magnificus Universitatis studiorum Zagrabiensis, rekao je Milić.
Po njegovim riječima, od tada do danas dužnost je rektora obnašalo
79 redovitih profesora sa sljedećih fakulteta: 23 s Filozofskog, 17
s Pravnog, 16 s Katoličkoga bogoslovnog, pet s Medicinskog, četiri
s Prirodoslovno-matematičkog, četiri s Tehničkog, tri s Ekonomskog
te po jedan s Arhitektonskog, Farmaceutskog, Fakulteta
elektrotehnike i računarstva, Geodetskog, Rudarsko-geološko-
naftnog, Šumarskog i Veterinarskog.
Milić je napomenuo i kako su mnogi od rektora maturirali na
zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji ili su bili profesori na njoj, ili
i jedno i drugo.
Ustvrdio je i kako se u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu nalazi 57
portreta zagrebačkih rektora (nedostaje 22) koji uz ostala
vrijedna djela, uglavnom hrvatskih umjetnika, tvore malu
sveučilišnu umjetničku galeriju.
Sveučilište u Zagrebu danas ima 30 učilišta s oko 50.000 studenata,
te sedam tisuća zaposlenih profesora, istaknuo je Milić.
Večerašnjem predavanju nazočili su i neki od dosadašnjih rektora:
Vladimir Stipetić (rektor od 1986. do 1989.), Zvonimir Šeparović
(od 1989. do 1991.), Marijan Šunjić (od 1991. do 1998.) te Branko
Jeren (od 1998. do 2002.).
Predavanju je nazočio i ministar znanosti i tehnologije Hrvoje
Kraljević.
(Hina) sdju mć