MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "SSP - OD SURADNJE DO PRIKLJUČIVANJA

ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Težeći k punopravnom članstvu u Europskoj uniji (EU) Hrvatska globalnu utrku mora trčati jednako brzo kao i druge države, istodobno mora provoditi tranziciju i reformu državne uprave a dosad izgubljeno vrijeme može preokrenuti u svoju korist učeći na tuđim greškama, zaključak je iznesen na međunarodnoj konferenciji održanoj u četvrtak u Zagrebu.#L# Marija Pejčinović Burić, pomoćnica ministra za europske integracije RH zaključila je u četvrtak poslijepodne jednodnevnu konferenciju "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - od suradnje do priključivanja" na kojoj su domaći i međunarodni stručnjaci izlagali te raspravljali o političkim, gospodarskim i pravnim aspektima SSP-a. Skup je održan dva tjedna nakon što je Europska komisija objavila prvo izvješće o Hrvatskoj s kojom je 2001. potpisala prvi institucionalni okvir - SSP. Pozitivno intonirano izvješće upozorava na ona područja na kojima Hrvatska treba ponajviše raditi kako bi se zakonodavno i institucionano pripremila za EU, a to su ponajprije pravosuđe i proces donošenja zakona, na što su upozoravali i sudionici današnjeg skupa. "Ako trčimo utrku u globalnom okruženju moramo je dobiti ili barem biti jednako brzi kao konkurencija (...), a zapravo istodobno se moramo presvlačiti (a to znači reforma državne uprave ili ako hoćete tranzicija); i paziti da pritom ne padnemo na nos, dakle da ipak dođemo do željenog cilja", citirala je Burić riječi predsjednika jedne od najvećih hrvatskih tvrtki. Neimenovani hrvatski gospodarstvenik tom je metaforom pojasnio što za njega znači globalizacija i činjenica da Hrvatska mora funkcionirati na globalnom tržištu gdje su "igrači puno bolji, puno uigraniji i istreniraniji". Sudionici su upozoravali da je važno ulagati u obrazovanje stručnjaka, no rasprava je pokazala da je jednako važno djelovati na informiranju cjelokupne javnosti. Nadalje je važan reforma državne uprave pri čemu je poglavito upozoravano na potrebu interdisciplinarnog rada, kako među samim ministarstvima, tako i između zakonodavaca i gospodarstvenika kako bi oni koji trebaju provoditi zakone utjecali svojim znanjem i iskustvom na njihovo donošenje (na što je u raspravi upozorila djelatnica Ericssona-Nikole Tesle). Hrvatska prima tehničku pomoć Europske unije, ali je i vlada dužna osigurati dostatnu pomoć za prilagodbu, također je jedan od zaključaka. Konačno, upozorili su neki od predavača, proces usvajanja propisa relativno je lako donijeti, ali se problem javlja u provedbi zakona. Tu je za primjer citiran slučaj Slovačke koja se, poput Hrvatske kasno uključila u proces pripreme za EU, brzo prihvaćala legislativu ali kaska u pripremi. U svome je zaključku Pejčinović Burić istaknula da je Hrvatskoj trebalo deset godina da sklopi institucionalni ugovor s EU, no to nužno ne znači i deset izgubljenih godina. Jer, ima li volje učiti od drugih, od dobrih i loših iskustava, Hrvatska taj put može prijeći brže i tako svoju lošiju startnu poziciju pretvoriti u prednost. (Hina) rt dh