POJEDINOSTI IZVJEŠĆA EK O HRVATSKOJ

ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Aneks izvješća Europske komisije za Hrvatsku, objavljenog u četvrtak u Bruxellesu, ima 33 stranice i sastoji se od pet velikih područja - političkih kriterija, gospodarskog stanja, provedbe SSP-a, financijske pomoći i percepcije EU, koji se potom granaju u detaljnija područja.#L# Riječ je o prvom izvješću Europske komisije za pet zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, koje je Europska komisija usvojila u srijedu. Izvješće je rađeno po istim kriterijima po kojima se rade izvješća o napretku zemalja kandidata za članstvo u EU. Politički kriteriji obuhvaćaju područja demokracije i pravne države, zaštite ljudskih i manjinskih prava, regionalne suradnje, a kao i ostala glavna područja završava točkom o prioritetnim područjima za idućih 12 mjeseci. U dijelu koji govori o demokraciji i pravnoj državi kaže se da demokratske institucije u Hrvatskoj uglavnom rade dobro, no da je i dalje otežan dijalog između vlade i oporbe, a provedba reformi katkad zakaže zbog manjka kohezije unutar vladajuće koalicije. Spominju se i sklonosti radikalizmu koje nemaju dovoljno potpore javnosti da bi ugrozile stabilnost. Poseban problem je sudstvo, koje ima ozbiljne organizacijske probleme, neučinkovoito je, manjka mu stručnosti i procesi dugo traju. Potrebne su radikalne reforme, ali nije ostvaren vidniji napredak što izravno utječe na zaživljavanje pravne države. Također se spominju problemi u procesu povratka i odnosi prema Srbima te njihovu uspješnom integriranju u sustav. Na području zaštite ljudskih prava navodi se da je ostvaren zavidan napredak, jer su temeljne slobode ugrađene u Ustav i općenito se poštuju. Odnos prema manjinama je poboljšan usvajanjem nekih zakona, ali još treba upotpuniti zakonsku reformu i osigurati njezinu punu provedbu Hrvatska ima ključnu ulogu u dugotrajnoj pomirbi i stabilizaciji regije, a tu ulogu hrvatske vlasti prihvaćaju, kao i odgovarajuću nužnost normaliziranja odnosa sa susjedima, što je ključan čimbenik cijelog procesa. No Hrvatska se i dalje boji da će bliži odnosi sa susjedima dovesti do ponovnog pojavljivanja nekog regionalnog identiteta i oslabiti njezine ambicije za integraciju u EU. Posljedično, vlast u RH iskazuje jasan manjak entuzijazma za regionalne inicijative s drugim susjedima, ocjenjuje Europska komisija. Osim procjene gospodarskog trenutka, u tom dijelu aneksa za Hrvatsku govori se o postojanju tržišnog gospodarstva i strukturnim reformama te upravljanju državnim novcem. Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti u 2001., a vlasti su usvojile brojne teške odluke usmjerene prema postizanju fiskalne stabilnosti i moderniziranju gospodarstva. No političke teškoće usporile su napredak i odgodile provedbu nekih strukturnih reformi za 2002. Hrvatska i dalje napreduje u procesu tranzicije u ekonomiju slobodnog tržišta, a dvije trećine gospodarstva je privatizirano, uz najave daljnje privatizacije. Udjel crnog tržišta smanjen je na oko 7 posto. Hrvatska ima sposobnosti provesti obveze iz Privremenog sporazuma. Vlada radi na strategiji usklađivanja zakonodavstva, a na području trgovinskog zakonodavstva već je počela i postupna primjena. Hrvatska je prema odredbama SSP obvezna na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova i na međunarodnom planu. No postoje problemi i u području zakonodavstva i sposobnosti vlasti u borbi s najvećim problemima - osobito glede azila i organiziranog kriminala. Veliku zabrinutost predstavlja šverc u Hrvatsku i kroz nju, stoji u izvješću. (Hina) dam sv