ZAGREB/BRUXELLES, 4. travnja (Hina) - Učvršćenje demokracije u cilju osiguranja dugoročne političke i socijalne stabilnosti i provedba širokih strukturnih reformi u cilju ostvarenja političke i gospodarske tranzicije dva su glavna
izazova koja stoje pred Hrvatskom, ocjenjuje se u izvješću Europske komisije o napretku procesa o stabilizaciji i pridruživanju (PSP.
ZAGREB/BRUXELLES, 4. travnja (Hina) - Učvršćenje demokracije u
cilju osiguranja dugoročne političke i socijalne stabilnosti i
provedba širokih strukturnih reformi u cilju ostvarenja političke
i gospodarske tranzicije dva su glavna izazova koja stoje pred
Hrvatskom, ocjenjuje se u izvješću Europske komisije o napretku
procesa o stabilizaciji i pridruživanju (PSP.#L#
Europska komisija je u četvrtak objavila prvo godišnje izvješće o
napretku PSP-a, koji sadržava i anekse za svih pet zemalja
obuhvaćenih tim procesom (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija,
Makedonija i Albanija). Izviješće je rađeno po istim kriterijima po
kojima se rade godišnja izviješća za zemlje kandidate za članstvo u
EU.
Promjenom vlasti početkom 2000. radikalno je izmijenjeno političko
ozračje zbog čega je prestala politička i gospodarska izolacija
Hrvatske, a ona je ubrzano popravila bilateralne odnose sa zemljama
EU, kaže se u izviješću.
Za uspjeh će, kaže se dalje, biti potrebni odlučnost i aktivno
sudjelovanje svih dijelova državne administracije uz napomenu da
će se i civilno društvo morati snažnije uključiti.
Prostor europskog jugoistoka ili zapadnog Balkana, što je tehnički
naziv za tu regiju u europskim institucijama, ocijenjen je složenom
političkom i gospodarskom mješavinom, ali se za Hrvatsku tvrdi kako
je u nekoliko posljednjih godina uspjela razmjerno uspješno
odbaciti nedavnu prošlost. Za razliku od nje, ostalim državama je
iznimno teško ostvariti napredak u borbi s dvjema preprekama -
međuetničkim trzavicama i uništenimm političkim i gospodarskim
okružjem. U takvom okružju, kaže se dalje, izlegao se crv korupcije
i organiziranog kriminala koji ozbiljno otežava napore za
uspostavom pravne države
Zamjetnim napretkom u izvješću se ocjenjuju promjene koje je
hrvatska Vlada ostvarila u područjima demokratizacije, poštovanja
ljudskih prava (uključujući i manjinska) i poštovanja obveza iz
mirovnih sporazuma. No, nastavlja se, najveća potencijalna
prijetnja ostvarenju gospodarskih, političkih i socijlnih reformi
je nesmanjena slabost sudstva i posljedični problemi u provedbi
zakona. Na ritam reformi određeni utjecaj, tvrdi se, imaju i
nacionalistički pritisci i to osobito u procesu povratka i stvarne
integracije srpske manjine. Ti su pritisci, kaže se u sažetku,
igrali određenu ulogu u pitanju suradnje s ICTY-em, a utječu i na
odnos Vlade prema jačanju regionalne suradnje. Ocjenjuje se da su
na bilateralnoj, praktičnoj, razini ostvareni važni koraci
naprijed, ali postoji stalna tendencija prema prepolitiziranju i
precjenjivanju važnosti i ciljeva regionalnih inicijativa.
Hrvatska se, tvrdi se u izviješću, mora izdići iznad regionalnih i
povijesnih nesuglasica i prihvatiti otvoreniji pristup u
rješavanju najvažnijih političkih pitanja sa susjedima.
Makroekonomski pokazatelji pokazuju da se stanje gospodarstva u
Hrvatskoj popravlja.
Ukupni BDP u svih pet zemalja regije, koje zajedno površinom i
brojem stanovnika odgovaraju veličini Rumunjske, iznosi oko 40
milijardi eura, približno koliko i rumunjski. Ukupan BDP susjednih
Mađarske i Slovenije - koje imaju upola manje stanovnika od
zapadnog Balkana, gdje živi oko 25 milijuna ljudi - gotovo je 70
posto veći. Ukupan izvoz iz regije 2000. je bio 7.7 milijardi eura
(manje od 75 posto rumunjskog izvoza), od kojeg je pola išlo u EU (iz
koje stiže i više od polovice ukupnog uvoza regije). Trgovina jača
polako, ali neravnomjerno u regiji, a trgovina unutar regije i
dalje je razočaravajuće niska - oko 7 posto ukupne trgovine).
Hrvatska, koja ima manje od petine ukupnog stanovništva regije,
drži pola ukupne vanjske trgovine regije. Navodi se kako je
hrvatska vlada započela proces ekonomskih i strukturnih reformi
koji ide sporije od očekivanog, ali se opipljivi rezultati očekuju
u srednjoročnom razdoblju, a neki već i tijekom 2002. Glavnim
uzrokom za zabrinutost ocjenjuje se visoka nezaposlenost.
U nastavku izvješća kaže se kako je potpisivanje SSP bilo
pokazateljem kontinuiranog poboljšanja odnosa između Hrvatske i
EU. Vjerodostojnost aspiracija Hrvatske da postane kandidatom za
članstvo u EU prije svega ovisi o uspješnosti njezine provedbe SSP-
a, koji nudi jasan put približavanja zemlje europskim standardima.
Taj je sporazum imao trenutačni i konkretni utjecaj na program
unutarnjih reformi, jer vlada ulaže goleme napore u nastojanju da
stvori nužan zakonodavni okvir. No provedba usvojenih zakona i
dalje je veliki izazov i vlada mora razmotriti vlastite sposobnosti
za provedbu reformi i suočiti se s nedostacima koji se pritom
pojave. Iako se čini kako je Vlada toga svjesna, kaže se i izvješću,
ona se i dalje pretjerano usredotočuje na najglamuroznije
političke ciljeve hrvatske europske politike, umjesto na goleme
napore koje zatjeva približavanje europskim standardima.
(Hina) dam sv