DE-IT-NJEMAČKA-ITALIJA-ZLOČINI-Diplomacija-Ratovi-Kriminal NJ 17. IV. TAZ: NJEMAČKA BI I TALIJANIMA TREBALA PLATITI ODŠTETU ZA PRISILNI RAD NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG17. IV. 2002.Pomirenje i prezir"Prije samo nekoliko dana gotovo
nijednog Talijana - opravdano - ne bi zanimao podatak da njemački predsjednik Rau boravi u posjetu Italiji. I u Njemačkoj i u Italiji predsjednici država nadležni su za načelna pitanja a bilateralni su odnosi jednostavno načelno sjajni. Ako je proteklih mjeseci tu i tamo nešto zaškripalo zahvaljujući Berlusconijevu preuzimanju vlasti - bilo da je riječ o zapovijedi o uhićenju koja će vrijediti u cijelom euro-landu, o zajedničkom vojnom airbus-u ili o bojazni od Berlusconijeva proboja na njemačko medijsko tržište - Rau i njegov kolega Ciampi jednostavno nemaju što reći o tim problemima.Pa ipak je Johannes Rau osvojio udarne stupce u talijanskim listovima. Danas putuje u Marzabotto, selo kod Kobogne u kojem su njemačke postrojbe 1944. barbarski poklale gotovo 800 ljudi, uključujući malu djecu i starce. U Italiji cijene što Rau s njemačke strane želi sačuvati uspomenu na tu strahotu, što se uz gestu pomirenja i isprike želi sastati s preživjelima te strahote. Naime, godinama je taj pokolj bio zaogrnut plaštom šutnje; i Rauov je
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
17. IV. 2002.
Pomirenje i prezir
"Prije samo nekoliko dana gotovo nijednog Talijana - opravdano - ne
bi zanimao podatak da njemački predsjednik Rau boravi u posjetu
Italiji. I u Njemačkoj i u Italiji predsjednici država nadležni su
za načelna pitanja a bilateralni su odnosi jednostavno načelno
sjajni. Ako je proteklih mjeseci tu i tamo nešto zaškripalo
zahvaljujući Berlusconijevu preuzimanju vlasti - bilo da je riječ o
zapovijedi o uhićenju koja će vrijediti u cijelom euro-landu, o
zajedničkom vojnom airbus-u ili o bojazni od Berlusconijeva
proboja na njemačko medijsko tržište - Rau i njegov kolega Ciampi
jednostavno nemaju što reći o tim problemima.
Pa ipak je Johannes Rau osvojio udarne stupce u talijanskim
listovima. Danas putuje u Marzabotto, selo kod Kobogne u kojem su
njemačke postrojbe 1944. barbarski poklale gotovo 800 ljudi,
uključujući malu djecu i starce. U Italiji cijene što Rau s njemačke
strane želi sačuvati uspomenu na tu strahotu, što se uz gestu
pomirenja i isprike želi sastati s preživjelima te strahote. Naime,
godinama je taj pokolj bio zaogrnut plaštom šutnje; i Rauov je
prethodnik Weizsaecker šutke 1991. položio vijenac na spomenik
žrtvama nacista u Italiji.
Rau će napokon progovoriti - i dobro je što je tako. Bilo bi još
bolje kada bi nakon riječi pomirenja uslijedila i djela. Upravo
njih pak Njemačka trenutno uskraćuje. Tisuće ljudi koje su nakon
1943. bile odvedene na prisilni rad podnijele su i u Italiji
zahtjeve za odštetom fondovima formiranim za prisilne radnike.
Bilo je nepravedno što nacisti talijanskim vojnicima nisu priznali
status ratnih zarobljenika i ta je nepravda zato nevažeća,
istaknuto je u tom kontekstu u BerlInu. No, zato nisu mogući ni
zahtjevi za odštetom onih koji su retroaktivno ljubazno ponovno
promaknuti u ratne zarobljenike. Posrijedi je prava poruga.
Kako Rauova gesta pomirenja ne bi bila isprazna, ta apsurdna odluka
mora biti ukinuta (...)", smatra Michael Braun.