KARLOVAC, 16. travnja (Hina) - Današnja, 32. rasprava u suđenju za ratni zločin okrivljeniku Fikretu Abdiću završila je čitanjem optužnih dokaza, a sutra počinje čitanje dokaza obrane koji su bili predloženi još lani na prvom ročištu
19. srpnja, no budući da je u međuvremenu optužnica u prvoj točki djelomice promijenjena, danas se obrana sa Sudskim vijećem dogovorila o smanjenju dokazne građe.
KARLOVAC, 16. travnja (Hina) - Današnja, 32. rasprava u suđenju za
ratni zločin okrivljeniku Fikretu Abdiću završila je čitanjem
optužnih dokaza, a sutra počinje čitanje dokaza obrane koji su bili
predloženi još lani na prvom ročištu 19. srpnja, no budući da je u
međuvremenu optužnica u prvoj točki djelomice promijenjena, danas
se obrana sa Sudskim vijećem dogovorila o smanjenju dokazne
građe.#L#
Predsjednica Sudskog vijeća Jasminka Jerinić-Mušnjak nije mogla
procijeniti koliko će vremena biti potrebno za čitanje dokaznih
prijedloga obrane. Iz prve točke optužbe izbačeno su točke 1b i 1c
koje se odnose na Abdićevu naredbu da se u dogovoru sa srpskom
vojskom "SAO Krajine" i Republike Srpske granatiraju civilni
ciljevi rubnih područja Velike Kladuše, Bihaća i Bosanske Krupe,
kad je ubijeno 77, a ozlijeđeno 125 civila. Druga promjena odnosi se
na Abdićevu naredbu da se obustave svi konvoji za slobodni
teritorij bivšega bihaćkoga okruga pa je zbog poremećene opskrbe
stanovništvo podvrgnuto izgladnjivanju.
Kako je rekla Jerinić-Mušnjak," iako je dio dokumentacije otpao,
ipak je ostao veći dio. Osim toga optužba je predložila da se pozove
još sedam svjedoka. Sudsko vijeće još nije odlučilo hoće li
prihvatiti taj prijedlog. Ako ga prihvatimo, pozvat ćemo svjedoke
diplomatskim putem i teško je vjerovati da bi u tom slučaju suđenje
završilo prije ljeta kako smo predvidjeli", rekla je sutkinja.
Abdiću se sudi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i
ratnih zarobljenika po dvjema točkama optužnice, koju je još u
kolovozu 1996. podignulo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom
hrvatskog Vrhovnog suda preuzeo Županijski sud u Karlovcu, na
temelju Sporazuma vlada dviju zemalja o pravnoj pomoći 1996.
Optužen je da je proglašenjem tzv. Autonomne pokrajine "Zapadne
Bosne" i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne
naredio, planirao i organizirao osnivanje logora i prihvatnih
centara u velikokladuškoj općini radi zatvaranja onih koji su se
protivili uspostavi AP Zapadne Bosne.
U tim se logorima, stoji u optužnici, prema zatvorenicima
nečovječno postupalo, prisiljavalo na službu u paravojsci i
izgladnjivalo.
(Hina) vhor vkn