KARLOVAC: ZAVRŠILO ISPITIVANJE SVJEDOKA U SUĐENJU ABDIĆU

KARLOVAC, 9. travnja (Hina) - Na Županijskom sudu u Karlovcu u sudskom postupku Fikretu Abdiću optuženu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika 1993., 1994. i 1995. završilo je ispitivanje svjedoka i počelo čitanje optužnih dokaza.#L# Na temelju dopisa Županijskog državnog odvjetništva danas pročitano nekoliko dokumenata optužbe koji do sada nisu bili pročitani. To će se nastaviti i sljedeća dva dana, a u utorak počinje čitanje dokumenata obrane skupljene u 43 fascikla. Predsjednica Sudskog vijeća Jasminka Jerinić-Mušnjak zamolila je danas obranu da izbaci iz dokumentacije sve što se tiče točke optužnice 1b i 1c, jer je u tim točkama optužba promijenjena. To se odnosi na "Abdićevu naredbu da se u dogovoru sa srpskom vojskom 'SAO Krajine' i Republike Srpske granatiraju civilni ciljevi rubnih područja općina Velike Kladuše, Bihaća i Bosanske Krupe, kad je stradalo 77, a ranjeno 125 civila". Drugo se odnosilo na, kako je pisalo u optužnici, "Abdićevu naredbu da se obustave svi konvoji za slobodni teritorij bivšega bihaćkog okruga pa je zbog poremećene opskrbe namirnicama stanovništvo podvrgnuto izgladnjivanju". Županijska državna odvjetnica Ljubica Fiškuš-Šumonja objasnila je nakon rasprave da je optužnica promijenjena zbog toga što je Međunarodni sud za ratni zločin u Haagu, kojem je Više javno tužiteljstvo u Bihaću optužnicu poslalo na očitovanje (prije nego je postupak ustupljen Hrvatskoj), smatrao da za ta dva dijela prve točke optužnice protiv Abdića nema dovoljno dokaza. "Od Hrvatskoga državnog odvjetništva dobili smo mišljenje da ne možemo ići s optužnicom šire od Haaga, pa smo je promijenili", dodala je. Danas pročitani dokumenti odnosili su se na točku optužnice koja Abdića tereti da je odgovoran za osnivanje logora i sabirnih centara u Drmeljevu, Dubravama, Ponikvama, Nepekama, Dolovima, Rašetinu zidu i Brezici, u kojima je bilo zatvoreno najmanje pet tisuća civila i prema kojima se nečovječno postupalo jer su bili tjelesno i psihički zlostavljani. Nadalje, dokumenti su se odnosili na ratni zločin prema ratnim zarobljenicima, posebno na fizička zlostavljanja od kojih je umro Senad Halkić i Rasim Erdić. Za Erdića sud ima medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da je stradao na prisilnom radu, kad su isti dan pretučena još trojica zarobljenika, a umro je u bolnici u koju je dovezen u dubokoj komi. O neljudskim uvjetima u logorima, lošoj prehrani i zlostavljanju, pa čak i odbijanju humanitarne pomoći osim u dekama i paletama, pročitano je, uz ostalo, nekoliko izvješća Međunarodnog odbora Crvenog križa i UNPROFOR-a. (Hina) vhor dd