IT-US-ES-sudovi, supersila-Politika-Kriminal IT-13.IV.LA STAMPA-MKS I SAD ITALIJALA STAMPA13. IV. 2002.Tko se boji pravde bez granica"17. srpnja u Rimu je odobren statut Međunarodnog kaznenog suda. Iste godine nekoliko je značajnih
događaja pokrenulo rušenje te barijere nekažnjivosti koja je do tada bila pravilo, uz jedine izuzetke ad hoc uspostavljenih sudova za suđenje zločinima počinjenima u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi.No danas se počinju ukazivati prvi znakovi opasnog uzmicanja praćeni negativnim stavovima spram ad hoc sudova i samog MKS-a. Koliko god može biti očito proturječje s najavom ratifikacije statuta od strane više od 60 država, ni najmanje prikriveni napadi koji dolaze iz zemalja poput Sjedinjenih Država pokazuju se, osim neshvatljivima, i rušilačkima i u veliku opasnost dovode budućnost jedne ustanove koja bi se trebala roditi uz što širu potporu zemalja potpisnica, čiji broj dosiže 139.Čudi što se jednu odredbu kao što je Statut, koji stvara prvu stalnu međunarodnu nadležnost za suđenje zločinima genocida, zločinima protiv čovječanstva, rata i agresije, u znaku onih istih načela zakonitosti, nepristranosti i nepromjenjivosti sudaca koji čine
ITALIJA
LA STAMPA
13. IV. 2002.
Tko se boji pravde bez granica
"17. srpnja u Rimu je odobren statut Međunarodnog kaznenog suda.
Iste godine nekoliko je značajnih događaja pokrenulo rušenje te
barijere nekažnjivosti koja je do tada bila pravilo, uz jedine
izuzetke ad hoc uspostavljenih sudova za suđenje zločinima
počinjenima u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi.
No danas se počinju ukazivati prvi znakovi opasnog uzmicanja
praćeni negativnim stavovima spram ad hoc sudova i samog MKS-a.
Koliko god može biti očito proturječje s najavom ratifikacije
statuta od strane više od 60 država, ni najmanje prikriveni napadi
koji dolaze iz zemalja poput Sjedinjenih Država pokazuju se, osim
neshvatljivima, i rušilačkima i u veliku opasnost dovode budućnost
jedne ustanove koja bi se trebala roditi uz što širu potporu zemalja
potpisnica, čiji broj dosiže 139.
Čudi što se jednu odredbu kao što je Statut, koji stvara prvu stalnu
međunarodnu nadležnost za suđenje zločinima genocida, zločinima
protiv čovječanstva, rata i agresije, u znaku onih istih načela
zakonitosti, nepristranosti i nepromjenjivosti sudaca koji čine
idealnu težnju pravosudne vlasti svake zemlje, ismijava, napada i
ignorira od strane Sjedinjenih Država.
Isto je toliko iznenađujuće da, pošto su prihvatile i poduprle
stvaranje sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu 'kao mjeru za
održavanje ili ponovnu uspostavu mira i međunarodne sigurnosti'
(poglavlje VII Povelje UN-a), Sjedinjene Države ne priznaju ni taj
kriterij ni pravne norme u trenutku ratifikacije Statuta.
Argument kojega koristi administracija Sjedinjenih Država,
odnosno da bi MKS mogao ometati borbu protiv terorizma, je
izopačen, jer podrazumijeva da bi ova bila nezakonita. Kakav rizik
predstavlja sud ako bi borba protiv terorizma bila podvrgnuta
aktualnim međunarodnim normama, (ne zaboravimo da se prema članku 7
Statuta terorističkim organizacijama može suditi za zločine protiv
čovječanstva, što je kategorija u koju ulaze neka teroristička
djela)?
On nije političko ili diplomatsko tijelo pozvano izjasniti se glede
određenih politika, nego može suditi samo počinjenim kaznenim
djelima i samo na komplementaran, a ne zamjenski način, u odnosu na
mjesne sustave. Argument je stoga lažan.
I ako bi kaznena djela koja su predmet istrage bila počinjena unutar
ratne kampanje podržane, koordirane i vođene od NATO-a, u kojemu su
nazočne, uz Sjedinjene Države i zemlje koje su ratificirale statut,
što će se dogoditi? Da li bi se odgovornost za odluke proširila na
sve čak i ako ih je donijela administracija Sjedinjenih Država, ili
ne? Jasna je nejednakost u slučaju kada akcije ne bi bile podvrgnute
nadležnosti MKS-a.
Sjedinjene Države pretrpjele su teške posljedice terorističkih
napada 11. rujna i zatražile i dobile solidarnost i potporu većeg
dijela sila (svih zapadnih). Sada kada su pozvane ponuditi svoju
solidarnost kako bi dale smisao i koherentnost Sudu, ne samo da
omalovažavaju saveznike nego, ako bi prošao nacrt zakona trenutno
na raspravi u Kongresu, prijete primjenom mjera prisile spram onih
koji podupiru MKS ili s njime surađuju.(...)", piše Baltasar Garzon
Real (preneseno iz El Paisa)