ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Odljeva deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama, snažno poraslih polaganjem na račune u bankama valuta zemalja eurozona radi zamjene u euro, na početku ove godine nije bilo, što više u siječnju je
zabilježen i njihov lagani rast. No, koliko je povjerenje građana u banke "krhka biljka" pokazuje podatak da su nakon izbijanja afere u Riječkoj banci, u oko tjedan dana njeni klijenti podigli sa svojih računa ukupno oko 200 milijuna eura.
ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Odljeva deviznih depozita u hrvatskim
poslovnim bankama, snažno poraslih polaganjem na račune u bankama
valuta zemalja eurozona radi zamjene u euro, na početku ove godine
nije bilo, što više u siječnju je zabilježen i njihov lagani rast.
No, koliko je povjerenje građana u banke "krhka biljka" pokazuje
podatak da su nakon izbijanja afere u Riječkoj banci, u oko tjedan
dana njeni klijenti podigli sa svojih računa ukupno oko 200
milijuna eura.#L#
Krajem siječnja devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su
ukupno 74,9 milijardi kuna, što je 53 posto više nego u siječnju
2001. godine, podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne
banke. Za usporedbu, devizni depoziti u 2000. porasli su 26,9
posto.
Početkom godine nastavlja se i rast kunskih depozita koji su krajem
prvog ovogodišnjeg mjeseca iznosili 11,4 milijarde kuna, što je za
35,1 posto više nego u siječnju 2001.
Nakon snažnog rasta deviznih depozita krajem prošle godine (u
posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju devizni depoziti
stanovništva povećani za gotovo dvije milijarde eura, od čega samo
u prosincu za 1,3 milijardu eura) središnja je banka s pozornošću
pratila mogući odljev depozita početkom ove godine. Siječanjski
podaci pokazuju, navode iz HNB-a, da takvog odljeva nije bilo, već
da devizni depoziti čak i lagano rastu - ako se isključi utjecaj
tečaja - za 0,8 posto, što znači da tekuće odljeve premašuje rast
štednje.
Druga odrednica monetarnih kretanja tijekom prvog tromjesečja,
napominju iz HNB-a, najave su snažnog kreditnog zamaha poslovnih
banaka. Rast devizne osnovice i povećanje kamatnih troškova potiču
banke na snažnije kreditiranje. Niske kamatne stope u zemljama u
okružju, čiji je pad posljedica usporavanja gospodarskog rasta u
eurozoni, usmjerava banke u Hrvatskoj prema sve većem plasmanu
svojih izvora u domaću aktivu, gdje su kamatne stope ostale još
uvijek veće, smatraju analitičari HNB-a.
Siječanjski podaci o kreditima, kao i preliminarni podaci za
veljaču potvrđuju kreditni rast.
Plasmani banaka ostalim sektorima tijekom 2001. porasli su za 23
posto, a u siječnju ove godine nominalno su povećani 3,2 posto.
Među plasmanima ostalim sektorima najveći je udio od oko 90 posto
kredita, a u strukturi kredita kunski krediti čine 15 posto,
krediti s valutnom klauzulom 72 posto i devizni krediti 13 posto.
Krediti poduzećima iznosili su na kraju 2001. godine 38,3 milijardi
kuna i činili su 56 posto kredita ostalim sektorima. Krediti
stanovništvu iznosili su 30,1 milijardu kuna ili 44 posto.
(Hina) ds