HŽ OVE GODINE NAMJERAVA INVESTIRATI 1,07 MILIJARDI KUNA NA ČETIRI KORIDORSKE PRUGE

Piše: Nenad Zlatović ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Javno poduzeće Hrvatske željeznice u ovoj godini planira investirati na četiri koridorske pruge oko 1,078 milijardi kuna, a do 2006. ukupni obujam investicija HŽ-a na tim prugama iznosit će oko 5,71 milijardu kuna. #L# Predsjednik uprave HŽ-a Marijan Drempetić za Hinu je kazao da se ta ulaganja uglavnom odnose na infrastrukturu na koridorskim prugama, kapitalne remonte pruga, na osiguranje kolodvora i kolodvorskih postrojenja na prugama, remonte kontaktne mreže i elektrovučnih stanica te obnovu signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Tako će na hrvatskom dijelu pruga X. koridora (Salzburg-Solun i Atena) od Dobove preko Zagreba do Tovarnika HŽ u ovoj godini investirati 150,5 milijuna kuna, a na koridor Vb (Rijeka-Zagreb- Budimpešta) od Botova preko Zagreba do Rijeke 258,9 milijuna kuna. U ličku prugu od Splita preko Šibenika do Oštarija, odnosno koridor Vb1, uložit će se ove godine najviše, odnosno 397,2 milijuna kuna, a na koridor Vc (Ploče-Budimpešta) od Belog Manastira preko Sarajeva do Ploča HŽ će uložiti 271 milijun kuna. Što se tiče prigradskih i lokalnih pruga, osnovni cilj HŽ-a je da u slijedećih pet godina ne bude niti jedne lokalne pruge na kojoj bi brzine bile manje od 60 kilometara na sat, jer drže da bi ta brzina omogućila kvalitetniju uslugu, što je način za HŽ da vratit putnike na ukupno 900 kilometara lokalnih pruga. Ugovor sa Svjetskom bankom ističe u lipnju 2003. i mahom se odnosio na kreditiranje obnove infrastrukture na pruzi Zagreb-Split, kapitalni remont na X. koridoru između Novoselca i Ivanić Grada, nabavku građevinske mehanizacije za te remonte, obnovu 38 putničkih vagona iz klasičnih u klimatizirane vagone i vagone za brzine od 160 kilometara na sat, te rekonstrukciju i obnovu 125 teretnih vagona za prijevoz rasutih tereta, kazao je Drempetić. Dodao je da je za to utrošeno oko 55 milijuna dolara. Preostala razlika od ukupnih 98 milijuna dolara kredita namijenjena je za zbrinjavanje viška zaposlenika i za financiranje socijalnog programa zbrinjavanja. Nakon lipnja 2003. Drempetić misli da će HŽ dostići broj zaposlenih predviđen projektom restrukturiranja i modernizacije i da neće biti potrebe za većim otpuštanjem zaposlenika i njihovim zbrinjavanjem. HŽ sada ima 16.317 zaposlenih, a na kraju 2002. mora ih biti 15.935, a 2005. oko 12.000 zaposlenika. Smatra da će se od 2003. do 2005. prirodnim odljevom, prekvalifikacijama, ali i osnivanjem novih trgovačkih društava HŽ uspjeti zbrinuti tu razliku u broju zaposlenih bez dodatnih materijalnih sredstava. Naglasio je da je HŽ zainteresiran za daljnju suradnju sa Svjetskom bankom i nakon isteka aranžmana, ali ako je neće biti, HŽ će se okrenuti drugim bankama, rekao je, i na financijskom tržištu osigurati sredstva prije svega za investicije, pa tek onda za infrastrukturu, za čije održavanje sredstva mora osigurati i država. Ustvrdio je da teretni promet ionako mora biti profitabilan, a u prijevozu putnika očekuje nastavak rasprave s hrvatskom Vladom, ali i lokalnom samoupravom o pokrivanju dijela troškova u lokalnom prometu, jer prihodi od prodanih karata ne pokrivaju troškove. Prema projekciji HŽ-a pokrivanje te razlike u razdoblju restrukturiranja HŽ-a od dvije do tri godine, u cijeloj Hrvatskoj ne bi trebala prelaziti više od 300 milijuna kuna godišnje uz subvenciju lokalne samouprave i hrvatske Vlade. Ako se od tog iznosa oduzme 25 milijuna kuna godišnje na razne povlastice putnicima koje po zakonu HŽ mora dati, onda bi jedinice lokalne samouprave na nacionalnoj razini za subvencioniranje lokalnog putničkog prijevoza trebale dati godišnje 275 milijuna kuna. Kao primjer je naveo da Zagreb sam participira u subvencioniranju gradskog i prigradskog prijevoza s 46,5 milijuna kuna godišnje. Drempetić je mišljenja da lokalna samouprava to neće moći sama sufinancirati zbog skromnih proračuna i brojnih obveza, te da će se rješenje morati pronaći u balansiranju između prihoda HŽ-a od prodaje karata, državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava. Drži da se to može riješiti i na način da država osnuje fond za namirivanje te razlike. (Hina) nz ds