PRALJAK: NIJE BILO DOGOVORA SA SRBIMA O PODJELI MOSTARA

izvještava: Sanja PUCAK DEN HAAG, 3. travnja (Hina) - Bivši zapovjednik HVO-a general Slobodan Praljak u srijedu je, na haškom suđenju Mladenu Naletiliću Tuti, odbacio tvrdnje da je 1992. godine postojao srpsko-hrvatski dogovor o podjeli Mostara i uklanjanju muslimanskog stanovništva iz tog grada.#L# "Ta je tvrdnja apsurdna", kazao je Praljak nakon što je branitelj Krešimir Krsnik rekao da su svjedoci tužiteljstva na suđenju govorili o dogovoru Srba i Hrvata da zauzmu po jednu obale Neretve, dok je dogovor predviđao da Muslimani završe - u Neretvi. U to vrijeme zajedno s Armijom BiH oslobađali smo šire mostarsko područje i u tim akcijama ginuli su i pripadnici HVO-a i ABiH, rekao je Praljak poručivši da te žrtve pokazuju apsurdnost tvrdnje. On je kazao kako su te godine srpske snage srušile šest mostova preko Neretve i spalile Mostar o čemu postoje arhivske snimke. Za posljednji most preko Neretve - Stari most Praljak je kazao kako je "osobno izdao zapovijed da se debelim daskama napravi konstrukcija oko mosta kako ga minobacačke granate ne bi srušile pri čemu su stradala dva pripadnika HVO-a". U medijima na području bivše Jugoslavije Praljku se pripisuje rušenje mostarskog mosta. Opisujući ratna zbivanja u BiH u 1992. i posljedice srpskih ratnih osvajanja na sastav stanovništva Praljak je kazao kako su izbjeglička kretanja narušila osjetljivu muslimansko-hrvatsku etničku ravnotežu, a velika stradanja muslimanskog stanovništva otvorila su put islamizaciji njihove vojske. "To je na neki način i razumljivo", kazao je Praljak jer "utočište religije ostaje kao posljednji mogući spas". Praljak je kazao kako je u Armiji BiH već tijekom 1992. vladala podjela oko suradnje sa snagama HVO-a. Unatoč više prosvjeda tužitelja da "svjedok iznosi snažna uvjerenja o Armiji BiH" predsjednik sudskog vijeća Liu Daqun, s objašnjenjem da je vijeće zainteresirano za sukobe Hrvata i Muslimana, dopustio je da Praljak nastavi svjedočiti o tom pitanju. Stav je haškog tužiteljstva, naime, da je HVO kao organizirana vojska napadala muslimansko stanovništvo, a da se nije radilo o sukobu HVO-a i Armije BiH. Praljak je opisao kako je osobno vidio kako su tijekom 1992. i početkom 1993. strani borci, tzv. mudžahedini, u velikim brojevima stizali u BiH kao pratnja međunarodnih humanitarnih konvoja u kojima su svakom "poluraspadnutom kombiju" u pratnji bile po tri četiri osobe. "Pitali smo se zašto se sva ta roba ne preveze šleperom. Pitali smo se zašto se ti ljudi ne vraćaju, a ne vraćaju se ni kombiji",rekao je Praljak. On je posvjedočio da je HVO upozorio vlasti RH, preko koje su konvoji ulazili u BiH, da vodi više računa. "Iz obavještajnih izvora znali smo gdje se mudžahedini nalaze, gdje se obučavaju, kakvu jedinicu formiraju i kakav rat žele voditi", kazao je general Praljak. On je kao prvi javni svjedok obrane počeo u utorak svjedočiti na haškom suđenju hercegovačkom Hrvatu Mladenu Naletiliću Tuti. Naletilić je, kao zapovjednik Kažnjeničke bojne, optužen zajedno s Vinkom Martinovićem Štelom, za zločine počinjene tijekom 1993. na području Mostara nad muslimanskim stanovništvom i zarobljenicima. General Praljak, koji svjedoči o općim okolnostima optužnice, kazao je i da je rat u BiH bio rat naroda oko teritorija, a da su u konačnici Srbi planirali pripajanje osvojenih teritorija Srbiji. Zanimanje malobrojne publike na sudskoj galeriji u srijedu je izazvao slikar koji je u ulju radio portrete Praljka i Krsnika. (Hina) ps br