FRANCUSKA-L'EXPRESS OD 28.3.02. RAZGOVOR S JUPPEOM I VEDRINEOM

FRANCUSKA L'EXPRESS 28.III.2002. Kakvu Europu želimo? Alain Louyot i Christian Makarian razgovarali su s Alainom Juppeom koji je bio ministar vanjskih poslova od ožujka 1993. do svibnja 1995. i s Hubertom Vedrineom, sadašnjim ministrom vanjskih poslova. Iz razgovora izdvajamo: " - Kakvu Europu želite? = H.V: Moja je želja da se Europa nametne u svijetu kao uzoran kontinent. Na svim područjima. U dijelu Europe naslijedili smo stanoviti tip društva, stanovitu ravnotežu između kreativnosti i zaštite, između gospodarske dinamike i socijalnih jamstava, pravu kulturnu i jezičnu raznolikost, neki oblik demokracije i umijeće življenja.... Postoje stvarne razlike između europskih zemalja, ali, sve u svemu, one tvore neki svijet, politički i demokratski, kakav se ne nalazi drugdje u svijetu. Njemački izraz star dva stoljeća kaže: 'Sretan kao Bog u Francuskoj'. Volio bih da možemo reći: 'Biti sretan kao Bog u Europi'. Zahvaljujući tom primjeru, odgovorit ćemo istodobno na očekivanja muškaraca i žena u Europi i na ono što ostatak svijeta može od nas očekivati. - A vi, Alaine Juppeu, što vi očekujete od Europe? = Za mene je Europa najbolji način da se osigura kontinuitet francuskog identiteta. Mislim da bi Francuska, ne bude li preuzela svoju povijesnu ulogu u Europi, a to je da donekle bude njezina duša i jedan od pokretača, mogla biti gurnuta u stranu. Uz to, graditi Europu za mene je također najbolji način za uravnoteženje političke igre na međunarodnoj pozornici. - Koji vam se ustroj čini najprikladnijim za Europu kakvu priželjkujete? = A.J: Bio sam jako oduševljen izrazom koji nije naš. Mislim da ga je prvi upotrijebio Jacques Delors. To je izraz 'federacija nacionalnih država'. Može se činiti kao jezična sloboda ili kvadratura kruga. Možda je zbog toga zanimljiv i primjećujem da je u programu g. Jospina, kao i g. Chiraca... U tomu vidim snažnu potvrdu da nacionalne države neće nestati. (...) = H.V: Tko radi što u Europi i u nacionalnim državama i kakva je narav i ustroj ovlasti na europskoj razini? Taj institucijski politički projekt mora se očitovati kroz politički i sadržajni projekt. Nije dovoljno utemeljiti institucijske mehanizme da bi se stvorila jaka Europa. Naglašavam, to ne može biti samo pitanje igre 'meccano'. - Hoće li Francuska i Njemačka i dalje biti europska 'lokomotiva'? = A.J: Slažem se s Hubertom Vedrineom da treba preispitati, upotrijebit ću tu riječ koja je u modi, francusko-njemačke odnose. Vidim da Lionel Jospin o tomu ne kaže ni riječi u svome programu. Dakako, ništa više neće biti kao prije; Njemačka danas brani njemačke interese i tko joj to može zamjeriti? To nas ne oslobađa obveze da naše odnose preispitamo na temelju povjerenja. - A što je s proširenjem? Jeste li za njegov nastavak? Možete li zamisliti Europu s više od dvadeset članova? = A.J: Ne mogu zamisliti protivno. Proširenje je istodobno obveza koju smo opetovano preuzimali na se od 1989. Ne shvaćam kako bismo politički mogli da ju ne ispunimo. K tome, to nije samo obveza, to je dobra prilika za Europu. Zamisao da Europska unija može djelovati s nekom vrstom jaza između istoka i zapada, iznimno je pogubna. Povrh toga, vidjeli smo kod prijašnjih proširenja, premda je ovaj put to prilično drukčije, da su se očitovali isti strahovi i da je bilo ugodnih iznenađenja. Sjetite se samo poljodjelskog gospodarstva na jugozapadu koje bi trebalo nestati s ulaskom Španjolske na zajedničko tržište. Kada nam se Španjolska pridružila, uvidjeli smo da je to jako koristilo uzgoju žitarica na jugozapadu. Dakle, proširenje je teško, jer su razmjeri fenomena veliki - Poljska, primjerice, ima velik utjecaj, ali to je nužno i, na koncu, korisno."