ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Knjiga-katalog "Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka", predstavljena danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, u slici i riječi prikazuje stil i modu u urbanizmu i
arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu te primijenjenoj umjetnosti grada Osijeka na prijelazu iz 19. u 20. st.
ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Knjiga-katalog "Secesija slobodnog i
kraljevskog grada Osijeka", predstavljena danas u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, u slici i riječi
prikazuje stil i modu u urbanizmu i arhitekturi, slikarstvu,
kiparstvu te primijenjenoj umjetnosti grada Osijeka na prijelazu
iz 19. u 20. st.#L#
Po riječima glavnoga urednika knjige Julija Martinčića, osječka
secesija ističe se i u europskim razmjerima toga kulturnog i
stilskog izraza razvijenoga na prijelazu 19. u 20 st. posebice u
europskim metropolama Beču, Muenchenu i Parizu.
Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan uvodno je istaknuo da je
knjigu objavio Zavod za znanstveni i umjetnički rad Akademije u
Osijeku na ponos te najuglednije hrvatske znanstvene i umjetničke
ustanove. Padovan smatra da su djelatnici toga malobrojnog zavoda
HAZU objavljivanjem te vrijedne knjige nadmašili okvire svoje
institucije. Taj izdavački pothvat ostvaren je u suradnji s Muzejom
Slavonije, Galerijom likovnih umjetnosti i Državnim arhivom u
Osijeku te osječkim Konzervatorskim odjelom Uprave za zaštitu
kulturne baštine Ministarstva kulture.
Glavni urednik podsjetio je da je knjiga-katalog u kojoj je 391
kataloški broj dio velikoga projekta "Secesija u Hrvatskoj" koji je
počeo u listopadu 1997. kada je u Osijeku održan znanstveni skup
istoga naziva na kojemu je bilo riječi o fenomenu secesije u
Hrvatskoj.
Martinčić je dodao da se u predstavljeno bogatstvo osječke secesije
mogu i izravno uvjeriti posjetitelji dviju velikih izložba o
secesiji koje još traju u Osijeku, a otvorene su u studenome prošle
godine. A te bi izložbe, najavio je Martinčić, mogle "otići" i izvan
granica Hrvatske, odnosno u Graz ili Beč.
Po riječima Vilima Matića iz osječkoga Državnog arhiva, razvoj i
procvat secesije u Osijeku omogućila su četiri preduvjeta - reforme
bana Ivan Mažuranića (1873.-1880.), razvojačenje Vojne granice
(1871.-1881.), Berlinski kongres 1878. koji je označio novo
razdoblje ulaskom austro-ugarske vojske u Bosnu i Hercegovinu te
"slavonska" politika Khuena Hedervaryja tijekom dva desetljeća
njegova banovanja, od 1883. do 1903., koja se oslanjala na
gospodarsko jačanje slavonskih veleposjeda i građanstva.
Osvrnuvši se na vrlo bogatu arhitektonsku baštinu u stilu osječke
secesije, Matić je podsjetio da je osječka secesija trajala u
kontinuitetu od 1900. do 1930. Posebice je govorio o radovima
četvorice arhitekata - Wilchelma Carla Hofbauera, Ante Slavičeka,
Viktora Axmanna i Ivana Domesa koji su u tome razdoblju radili u
Osijeku.
Povjesničar umjetnosti Grgur Marko Ivanković govorio je o secesiji
u slikarstvu i kiparstvu te primijenjenoj umjetnosti u Osijeku te o
50-ak secesijskih nadgrobnih spomenika i grobnoj opremi koja se
može vidjeti na brojnim osječkim grobljima, a najvećim su dijelom
nastali u obrtničkoj radionici Franje Hendricha.
Ta bi knjiga-katalog, smatra Vilim Matić trebala biti tek prvi
korak i poticaj za sustavnu obradu osječkoga urbanizma u razdoblju
secesije te za njegovu revalorizaciju.
(Hina) ip mc