MEXICO CITY, 15. ožujka (Hina/dpa) - Na sjeveroistoku Gvatemale otkriveni su dosad najstariji zidni crteži kulture Maja, koji bi mogli prožiti dodatne spoznaje o toj staroameričkoj kulturi.
MEXICO CITY, 15. ožujka (Hina/dpa) - Na sjeveroistoku Gvatemale
otkriveni su dosad najstariji zidni crteži kulture Maja, koji bi
mogli prožiti dodatne spoznaje o toj staroameričkoj kulturi.#L#
Crteži su, kako izvještava "New York Times" pronađeni u jednoj
podzemnoj prostoriji u srušenom dijelu San Bartola. Procjenjuje se
da su stari 1900. godina. Nalazi će, po mišljenju stručnjaka,
omogućiti uvide u društvenu i religijsku kulturu Maja, koji su u
predšpanjolsko doba prolazili različite faze razvitka u Gvatemali,
Hondurasu, Belizeu, El Salvadoru i na juoistoku Meksika.
Ctreže je posve slučajno otkrio William Saturno, docent na
Sveučilištu u New Hampshireu i istraživač Peabody muzeja za
arheologiju i etnologiju na Harvardu, kada se u San Bartolu sklonio
od vrućine u jedno podzemno okno, koje su iskopali pljačkaši
grobova.
Slika prikazuje najmanje devet ljudskih figura. Vidljiv dio dug je
oko tri metra, a visok otprilike 65 centimetara. Pretpostavlja se,
međutim, da on čini svega 10 posto od ukupne površine.
Crteži prema datiranju potječu iz pred-klasične faze kulture Maja.
U to doba, između 250. i prijelaza u 900. godinu, dostigla je
kultura Maja visok stupanj razvitka. Kao jedina staroamerička
kultura u to je vrijeme imala i razvijeno pismo. Znanost cijeni i
njihova astronomska i matematička znanja. No od 800. godine prije
Krista svi su gradovi klasične kulture Maja propali iz do danas
neobjašnjivih razloga. U post-klasičnoj fazi, poslije 1000.
godine, kultura Maja doživljava novi procvat na meksičkom
poluotoku Yucatan, ali je i većina tih gradova, dolaskom Španjolaca
u šesnaestom stoljeću, nepovratno propala. Jedino su se jezici Maja
održali do danas.
(Hina) jb il