ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Na današnji dan prije dvadeset godina počeo je s radom Muzejski prostor na zagrebačkom Jezuitskom trgu otvorenjem izložaba trojice autora - grafike Albrechta Durera, retrospektivna izložba Otona Glihe i
izložba skulptura Dušana Džamonje.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Na današnji dan prije dvadeset godina
počeo je s radom Muzejski prostor na zagrebačkom Jezuitskom trgu
otvorenjem izložaba trojice autora - grafike Albrechta Durera,
retrospektivna izložba Otona Glihe i izložba skulptura Dušana
Džamonje. #L#
Otvorenje Muzejskog prostora, danas Klovićevih dvora, kako je
istaknuto na današnjoj konferenciciji za novinare bio je kulturni
događaj desetljeća, a te tri velike izložbe vidjelo je više od
četrdeset tisuća posjetitelja.
Likovna kritičarka i urednica kulture u "Vjesniku" Vesna Kusin od
samoga je početka pratila djelovanje muzejskog prostora koji je
ujedinjavao današnji prostor Galerije Klovićevi dvori, Galeriju
Gradec, Muzej Mimara i Kulu Lotrščak.
Muzej Mimara 1999. izdvojio se iz Muzejskog prostora i postao
posebna institucija.
Vesna Kusin je podsjetila da je pravi život muzejskog prostora
počeo 1983. izložbom "Riznica zagrebačke katedrale" koja je i
odredila pristup takvim projektima, odnosno velikim izložbama iz
nacionalne i svjetske baštine koje su tijekom 20 godina
predstavljene u ovom prostoru.
Posebno je izdvojila veliku izložbu "Drevna kineska kultura",
otvorenu 1984./85. koju je vidjelo više od 450.000 posjetitelja.
Sjajnim dobom muzejskog prostora može se nazvati prvo djelovanje
ove institucije, rekla je Vesna Kusin dodavši kako je uz izložbe u
ovom prostoru održano niz popratnih priredaba od manjih izložaba,
velik broj predavanja i znanstvenih skupova.
Među najznačajnijim projektima Muzejskog prostora Klovićevih
dvora projekti su poput izložbe skulptura Ivana Meštrovića "Pisana
riječ u Hrvatskoj" , Dvije tisuće godina nigerijske umjetnosti,
"Kyoto" Cvijet kulture Japana, "Blaž Juraj Trogiranin", "Emanuel
Vidović", "Zlatno doba Dubrovnika", "Židovi na tlu Jugoslavije",
"Vučedol - treće tisućljeće prije naše ere", "Gundulićev san",
"Sjaj Zadarskih riznica", "Tisuću godina hrvatske skulpture",
"Isusovačka baština u Hrvata", Ciklus "Oči istine" u vrijeme
Domovinskog rata, Znanost u Hrvata, Hrvatska tradicijska kultura,
Blago trogirskih riznica i druge.
Djelatnici Klovićevih dvora danas su najavili da će 20. jubilarna
godina proteći u priređivanju značajnih izložbenih projekata. Tako
će se 17. ožujka otvoriti izložba uglednog slikara Mladena
Pejakovića. Druga velika izložba otvara se 26. ožujka, velikom
retrospektivom vodećeg hrvatskog slikara Maksimilijana Vanke koja
će objediniti njegov hrvatski i američki opus. Treća izložba što se
otvara 2. travnja bit će posvećena djelima velike češko-francuske
nadrealističke slikarice (Marie Čerminove) koja se prozvala Toyen
(1902.-1980.) i koja se do kraja života jedino tako zvala i
potpisivala. Emigrirala je u Pariz 1947. i bila dugogodišnja
suradnica i prijateljica hrvatskog književnika Radovana Ivšića.
O djelovanju muzejske ustanove Klovićevih dvora govorila je i
pomoćnica ravnatelja za program Biserka Rauter Plančić, autorica
velikog dijela izložbenih projekata te kuće, a predstavljen je i
CD-rom o Klovićevim dvorima.
(Hina) atod mc