ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Prva retrospektivna izložba slikara Maksimilijana Vanke otvara se sutra navečer u Klovićevim dvorima i ujedno je dugo očekivana prilika susreta naše javnosti s hrvatskim i američkim opusom toga velikog
umjetnika.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Prva retrospektivna izložba slikara
Maksimilijana Vanke otvara se sutra navečer u Klovićevim dvorima i
ujedno je dugo očekivana prilika susreta naše javnosti s hrvatskim
i američkim opusom toga velikog umjetnika. #L#
Maksimilijan Vanka rođen je u Zagrebu 1889., a umro je u Meksiku
1962. Slikarstvo je studirao kod Bele Čikoša-Sesije u Zagrebu te na
akademiji u Bruxellesu. Do 1934. godine bio je profesor na
Akademiji u Zagrebu, a zatim odlazi u SAD.
Autorica predgovora u katalogu izložbe povjesničarka umjetnosti
Nevenka Posavec Komarica ističe da se Vanka ubraja među one
hrvatske slikare prve trećine prošlog stoljeća koji su napustili
domovinu kao izgrađeni i zreli umjetnici.
Njegov bogati opus dijeli se u tri skupine: dekorativne kompozicije
velikih formata i folklornog karaktera, religiozne kompozicije te
ulja i akvareli s klasičnim slikarskim motivima, primjerice
pejzaži i portreti.
Na početku karijere Vanka slika pod utjecajem predstavnika
Muenchenskog kruga, a nakon toga pokazuje pomake prema boji i
kromatskim vrijednostima, kako u uljanoj tehnici tako i u gvašu ili
u temperi.
Vanka je prvenstveno poznat po velikim kompozicijama strogog
akademizma na kojima je motive iz hrvatskog foklora uzdigao do
visine slikarskog studija, napominje Nevenka Posavec Komarica.
Odlaskom u Ameriku godine 1934. susreće se s New Yorkom. I dok u
prvim radovima prevladavaju pejzaži, mrtve prirode i portreti, kao
teme koje nosi iz domovine, kasnije se okreće socijalnoj kritici,
slikajući newyorško podzemlje, prije svega polusvijet, lučki
život, prosjake, beskućnike, pijanice, unoseći u ta djela snažan
angažman.
Godine 1937. Maksimilijan Vanka radi poznate freske u crkvi svetog
Nikole u Millwaeu pokraj Pittsburgha, gdje u zadane teme unosi
prizore iz života hrvatskih iseljenika.
Uz Meštrovića, Maksimilijan Vanka je jedini hrvatski umjetnik koji
je u američkim središtima, posebice u javnom i kulturnom životu New
Yorka, bio zapažen i često hvaljen u tisku kao hrvatski slikar s
bogatim američkim opusom.
Prva retrospektiva, na kojoj će biti predstavljen njegov
najcjelovitiji opus, kao i vremenska distanca omogućit će
vjerodostojnu valorizaciju Vankina prinosa hrvatskoj likovnoj
produkciji prve polovice 20. stoljeća, istaknula je u predgovoru
kataloga izložbe Nevenka Posavec Komarica.
(Hina) ta sp