WASHINGTON, 13. ožujka (Hina/AFP) - Originalna izložba o viziji žene u djelima španjolskog slikara Francisca Goye (1746.-1828.), jednog od najvažnijih začetnika modernog zapadnog slikarstva, otvorena je u nedjelju u Nacionalnoj
umjetničkoj galeriji (National Gallery of Art) u Washingtonu.
WASHINGTON, 13. ožujka (Hina/AFP) - Originalna izložba o viziji
žene u djelima španjolskog slikara Francisca Goye (1746.-1828.),
jednog od najvažnijih začetnika modernog zapadnog slikarstva,
otvorena je u nedjelju u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji
(National Gallery of Art) u Washingtonu. #L#
Izložba pod naslovom "Images of Women" (otvorena do 2. lipnja),
predstavlja 115 slika, grafika, crteža, litografija i tapiserija.
Organizirana je kronološki, a slijedi slikarevu karijeru od
dolaska na dvor španjolskog kralja do posljednjih dana života u
Bordeauxu (na jugozapadu Francuske).
"Ovo je prva velika izložba posvećena Goyinoj viziji žene. Njegov
bogat i raznolik prikaz žena je bez premca kod umjetnika njegova
doba, a možda i uopće", tvrdi Earl Powell, direktor Nacionalne
umjetničke galerije.
Ovo je drukčija verzija izložbe predstavljene prošle jeseni u
muzeju Prado u Madridu, jer je upotpunjena djelima posuđenim iz
američkih muzeja i privatnih kolekcija.
Tapiserije koje otvaraju izložbu prikazuju bukoličke scene
aristokratkinja koje se igraju u parku ili služavki koje se
zabavljaju. Ovo rokoko slikarstvo ima dekorativnu ulogu, ali se već
primjećuje "Goyin stil": našminkana i ukočena lica poput maski,
eterička svjetlost, pozadina koja se gubi.
Nakon što postaje dvorski slikar Karla IV., Goya slika svoje prve
portrete madridskih aristokratkinja, koji pripadaju britanskoj
tradiciji popularnoj u 18. stoljeću, te obiteljske scene.
Kroz Goyinu vizualnu potragu portreti gube prigodni karakter, boje
postaju prigušenije, a kompozicija jednostavnija. Njegovo
slikarstvo naliči okrutnoj i proračunatoj igri španjolskih
velikaša. Krećući se između vjernosti modelu i pravila žanra,
umjetnik ne pravi nikakve ustupke, ne idealizira, već bezočno
izlaže nepravilnosti na licima i ružnoću starosti.
S "Golom Majom" i "Odjevenom Majom", dvije erotske slike prvotno
namijenjene jednoj bogatoj privatnoj kolekciji, Goya izaziva
skandal. Inkvizicija mu prijeti, ali bez posljedica. Nakon što
ogluši, aragonski slikar postaje ogorčen i osamljen. Osobna kriza
pojačava se povijesnom krizom Europe koju potresaju revolucije.
Nastaje serija akvatinta "Kaprica", zastrašujućih i fantastičnih
motiva na temu braka i prostitucije.
Silovane žene, smaknuća žena zbog političkih uvjerenja, žene
raskomadane granatama, žene na barikadama Zaragoze... izložba
završava "Ratnim strahotama", serijom gravura inspiriranih
napoleonskom invazijom 1808. godine.
"Od narodnih, ležernih tema prvih djela sve do dekorativnih
portreta ženske aristokracije ili pak slika žena - ratnih žrtava,
Goyin prikaz žene razvija se uporedo s promjenama španjolskog
društva tijekom tog fascinantnog razdoblja", zaključuje Janis
Tomlinson, kustosica izložbe.
(Hina) pgo bnš