ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Moderna galerija priređuje u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu retrospektivnu izložbu Branka Šenoe (1879.-1939.), koja se otvara u srijedu, a posjetitelji će moći prvi put vidjeti cjelovito Šenoino bogato
stvaralaštvo u slikarstvu, grafici, scenografiji i grafičkom oblikovanju.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Moderna galerija priređuje u
Umjetničkom paviljonu u Zagrebu retrospektivnu izložbu Branka
Šenoe (1879.-1939.), koja se otvara u srijedu, a posjetitelji će
moći prvi put vidjeti cjelovito Šenoino bogato stvaralaštvo u
slikarstvu, grafici, scenografiji i grafičkom oblikovanju.#L#
Ravnatelj Paviljona Radovan Vuković i ravnatelj Moderne Igor Zidić
vjerojatno će i dalje priređivati zajedničke izložbe, pa se ova ne
bi trebala smatrati "incidentom", rekao je Zidić. Šenou je
predstavio kao pomalo zaboravljena i zapostavljena hrvatskog
umjetnika, čije je podrijetlo i djelo dio mitologije Zagreba i
hrvatskog naroda.
Šenoine povijesne reminiscencije u gradskim akvarelima dio su
linije na kojoj je njegov otac August Šenoa stvarao hrvatski roman,
rekao je Zidić, podsjetivši na obitelj u kojoj je odrastao Branko
Šenoa, i u kojoj se akumulirala bitna hrvatska tradicija.
Radi se o umjetniku kojeg treba primiti s dužnom pažnjom i
simpatijama, smatra Zidić, jer je stvarao standarde građanske
kulture. I premda je rijetko dosezao puno više od toga, Šenoa je bio
dobro školovan umjetnik, a izložba će, dodao je, pokazati da je u
slikarstvu i nadmašivao svoje standarde.
U radu na izložbi bio je posebno važan pronalazak ranih Šenoinih
slikarskih djela, koja ga prikazuju u najboljem svjetlu - kao
pripadnika plenerističkog slikarstva, nastavljača skupine
okupljene oko Vlaha Bukovca potkraj 19. stoljeća, napisala je u
povodu retrospektive autorica izložbe Smiljka Domac-Ceraj. Svrha
je, istaknula je, predstaviti razasuti Šenoin opus, omogućiti uvid
u njegovo cjelokupno djelo, s mogućim odmjeravanjem prema
umjetnosti srednjoeuropskoga kruga.
Šenoa se pojavljuje na hrvatskoj likovnoj sceni u početku 20.
stoljeća i ostaje čuvar tradicijskih likovnih vrijednosti.
Ostvaruje konzistentan umjetnički opus bez velikih oscilacija, ne
priklanjajući se radikalnom modernitetu vremena.
Takva se prosudba svodi uglavnom na njegov slikarsko-grafički
segment opusa, pretežno u žanru vedute.
U literaturi je spominjan kao pripadnik kruga "šarene" zagrebačke
škole - Ivekovića, Crnčića, uz sjećanje na Mašića, napisala je
autorica izložbe.
Otkrila je da se Šenoina djela danas uglavnom nalaze u
Predsjedničkim dvorima, Dvercima, Gradskoj skupštini i Saboru.
(Hina) daju mc