G. GRANIĆ: ZAKON O SIGURNOSNIM SLUŽBAMA UMANJIT ĆE STRAH KOD GRAĐANA

ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Konačni prijedlog Zakona o sigurnosnim službama na Ustavnim i zakonskim načelima regulira djelovanje sigurnosnih službi, njihov nadzor, te zaštitu prava i sloboda građana i na taj način omogućava kvalitetnu reformu hrvatskog obavještajnog sustava, rekao je u Saboru zamjenik premijera Goran Granić obrazlažući Vladin prijedlog.#L# Pozivajući zastupnike da prihvate predloženi zakon, Granić je posebno istaknuo odredbe o dvostrukom - parlamentarnom i civilnom nadzoru rada sigurnosnih službi preko saborskog Savjeta i građanskog Vijeća za nadzor. To će, smatra, kod građana umanjiti strah od mogućih zlouporaba njihovih prava i sloboda. Ocijenio je da je zakonski prijedlog u tom smislu možda i "prenormiran", ali da je to bi svjestan potez Vlade "zbog povijesnog pamćenja da su zlouporabe i ograničenja građanskih prava bile dio djelovanja sigurnosnih službi". Predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić najavila je više amandmana na predloženi zakon, posebno u dijelu koji se odnosi na nadzor i djelokrug rada svake od sigurnosnih službi, čuvanje tajnosti podataka, te na krug osoba koje imaju pristup informacijama o radu službi. Odbor među ostalim predlaže da se, ako sudac Vrhovnog suda u roku od 24 sata ne izda nalog za provođenje mjera tajnog prikupljaja podataka za određenu osobu, unište svi prikupljeni podaci i materijalna sredstva. Također se predlaže precizirati koje saborsko tijelo i na koji način može nadzirati rad sigurnosnih službi, kazala je Adlešić. Predloženi zakon u raspravi su prihvatili klubovi DC-a, SDP-a, HSS- a i HSLS-a, a usprotivili su mu se HDZ i HSP koji traže treće čitanje. Đurđa Adlešić je istaknula da Klub HSLS-a uvažava prigovor upućen predlagaču i od oporbe i od koalicijskih zastupnika. Oni su ukazivali na "prilagođenost zakona dnevno-političkih potrebama", kao i na činjenicu "da je zakon na koji se čekalo dvije godine na jednoj sjednici raspravljen i u prvom i u drugom čitanju. Adlešić je dodala da "to ne mora nužno ići na štetu zakona" i da će HSLS pomno pratiti njegovu provedbu. Ante Markov je izložio niz amandmana HSS-a, posebno onaj o nužnosti da se sigurnosne službe vežu na pojedina ministarstva, jer bez toga, ističe, neće biti kontrole i nadzora, niti će biti postignuto suodlučivanje. Ocjenivši Vladin prijedlog dobrim, prije svega zbog nužnosti hitnog uvođenja reda u sigurnosni sustav, Pavao Miljavac (DC) prigovorio je da se preciznije trebaju ograničiti ovlasti sigurnosnih službi i mjere tajnog prikupljanja podataka kako bi se što je moguće više suzio prostor za zlouporabe. Upitnom smatra i Vladinu ocjenu po kojoj je stanje u sigurnosnom sustavu prije 2000. bilo vrlo loše. Josip Leko je u ime SDP-a posebno pozdravio odredbu o civilnom nadzoru nad radom sigurnosnih službi, čime će se, tvrdi, izbjeći da u službama ponovno zavlada jedna politička opcija, te odredbu koja predviđa da sud određuje mjere rada službi. Za HDZ je neprihvatljiva odredba, rekao je Ivan Jarnjak, po kojoj predsjednik države i premijer moraju izabrati ravnatelja sigurnosnih službi u roku 30 dana od stupanja zakona na snagu. Jarnjak smatra da je nužno uvesti i prijelazno riješenje, "jer sve pada u vodu, ako takve službe 30 dana nemaju ravnatelja". Zauzeo se za "čisti parlamentarni nadzor" sigurnosnih službi, jer drži da stručnjaci koji bi se jednom godišnje sastali u Vijeću za nadzor službi "zapravo nemaju mogućnost nadzora". Po riječima Vlade Jukića, HSP/HKDU se protivi predloženom zakonu jer smatra da se zakonskim, a ne političkim rješenjima mora odrediti tko - premijer ili predsjednik države - donosi konačnu odluku u slučaju nesuglasja oko rada sigurnosnih službi. Institut supotpisa, tvrdi Jukić, izvor je mogućih kriza i neučinkovitosti sigurnosnog sustava, zbog čega je zatražio njegovo treće čitanje. Sabor nastavlja pojedinačnu raspravu o sigurnosnim službama, o čemu će glasovati u poslijepodnevnom dijelu sjednice. (Hina) tr/daju sšh