ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podražao je danas zakonski prijedog o sigurnosnim službama te unatoč brojnim primjedbama predložio Saboru da ga raspravi u prvom čitanju.
ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Saborski Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost podražao je danas zakonski prijedog o
sigurnosnim službama te unatoč brojnim primjedbama predložio
Saboru da ga raspravi u prvom čitanju. #L#
Pitanje nadzora rada tajnih službi, te mjere prikupljanja podataka
i prisluškivanja nametunuli su se kao najvažnija pitanja.
Sudionici u raspravi - članovi Odbora i stručnjaci, suglasni su da
nadzor rada službi mora biti kvalitetan, no podjeljeni su u pogledu
karaktera nadzora i tijela koje bi ga provodilo.
Članovi Odbora drže da za nadzor nije potrebno osnivati posebnu
saborsku službu, da bi bio dovoljan Odbor za unutarnju politku koji
bi se, po potrebi, savjetovao sa stručnjacima.
Vanjski suradnici drže pak da nazdor mora biti u djelokrugu
stručnjaka. Branko Smerdel, uz to, predlaže posebnog ombudsmana za
sigurnosne službe kojemu bi se građani obraćali kad drže da su
ugroženi djelovanjem službi, a ne odbacuje ni mogućnost da se takva
ovlast dade predsjedniku Odbora za unutarnju politiku.
U predloženom je zakonu predviđeno da nadzor nad tajnim službama - a
postojale bi tri, obavlja Sabor s tim da je samom Saboru ostavljeno
da odredi način tog nadzora.
Predstojnik UNS-a u ostavci Tomislav Karamarko predlaže da stručni
nadzor provodi samostalno državno tijelo koje bi bilo odgovorno
Saboru i predsjedniku države, da na njegovu čelu bude oporbeni
predstavnik, a da se nadzor ne najavljuje. Najavljeni nadzor je
farsa, kaže Karamarko koji je nezadovoljan i odredbama po kojima
predsjednik države samo supotpisuje odluke.
Brojne su dvojbe izazvale odredbe o prisluškivanju i tajnom
prikupljanju podataka. Predviđeno je, uz ostalo, da nalog za te
mjere izdaje ravnatelj službe, s tim da bi ga u roku od 24 sata morao
odbobriti sudac Vrhovnoga suda. Što ako sudac ne odobri već
provedene mjere, jedno je od postavljenih pitanja.
Nenad Stazić (SDP) smatra da (odobrenjem) moraju biti pokrivena i
prva 24 sata, a ako sudac ne odbobri već početo prisluškivanje, onda
sve prikupljene podatke treba uništiti. Stazić drži da produljenje
mjera prisluškivanja i praćenja, iznad zakonom predviđenog roka od
četiri mjeseca, treba odobriti tročlano sudsko vijeće.
Dvojbe među zastupnicima izazvala je i odredba o sigurnonoj
provjeri koju bi prolazili određeni dužnosnici, pa su zatražili da
se točno pobroje dužnosti na koje će se to odonositi.
Polemike je potaknula i odredba o sastavu Vijeća za nacionalnu
sigurnost, savjetodavnog tijela koje koordinira i strateški
usmjerava rad službi. Dio zastupnika drži da predsjednik Sabora
treba biti u Vijeću i u miru, a ne samo ratu, kako se sada predlaže.
Ocijenjeno je također da je neprecizno definirana uloga Savjeta za
nacionalu sigurnost, koje bi bilo operativno tijelo.
Velik broj sudinika u raspravi suglasio se da sigurnosni sustav
mora biti popunjen stručnim ljudima, dobro opremljen, primjeren
potrebama Hrvatske. Čulo se, naime, da bi sustav kakav sada imamo,
kad bi dobro radio, mogao servisirati državu od 50 milijuna ljudi.
Ravnatelji službi, kaže Josip Manolić, moraju biti profesionalci,
jer se, napominje, dobar obavještajac ne stvara za godinu-dvije.
Predloženi zakon o sigurnosnim službama podržao je i Odbor za
zakonodavstvo čiji su članovi naglasili potrebu očuvanja
nacionalne sigurnosti s jedne, i građanskih prava, s druge strane.
Milanka Opačić (SDP) zauzela se da se u zaštitu ustavnih prava
građana, uz Vrhovni sud, uključi i pučki pravobranitelj, kao
svojevrsni ombudsman nadležan za eventualne zlouporabe.
(Hina) bm sšh