HRVATSKI SABOR: OPORBA ODBILA PODRŽATI PRIVATIZACIJU INE I HEP-A

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Konačne zakonske prijedloge o privatizaciji Ine i HEP-a u saborskoj su raspravi podržali klubovi zastupnika vladajuće koalicije, dok su svi oporbeni klubovi odbili vladine prijedloge, o kojima će Hrvatski sabor glasovati idućeg tjedna. #L# Nikica Valentić je rekao da Klub HDZ-a traži treće saborsko čitanje predloženih zakona jer smatra da nisu ostvareni svi uvjeti za privatizaciju Ine i HEP-a. Upozorio je na pritiske MMF-a i Svjetske banke, pod čijim se utjecajem, tvrdi, nastoje provesti obje privatizacije. "Ispod je razine dostojanstva jedne suverene države dopuštati da nas na ovakav način tretiraju međunarodni subjekti, tim više što to danas nije nužno", rekao je Valentić. HDZ navodi i da su prevelike ovlasti Vlade u određivanju strateškog ulagača u Ini i HEP-u na štetu Hrvatskog sabora, te izostanak jamstava da ulagač kupnjom dionica tih poduzeća neće uzrokovati drastična poskupljenja energenata. Valentić upozorava na svega 0,6 posto, koliko Ina ostvaruje prometa u usporedbi s najvećim svjetskim naftnim kompanijama, te dodaje da bi svaka od njih mogla kupiti Inu i držati ju "kao skladište". Nasuprot tomu, upozorio je, Ina u hrvatskom gospodarstvu sudjeluje u jednoj trećini. "Ina, mala u svjetskim razmjerima, a velika za hrvatsko gospodarstvo, ne treba žuriti s privatizacijom bez obzira na to što se na tim pripremama radi već deset godina", rekao je Valentić. HSP i HKDU također odbijaju prihvatiti predložene zakone. Kažu da nisu predočene službene procjene vrijednosti Ine, te da se u privatizaciju "srlja bez jasne gospodarske strategije". HSP-ovac Miroslav Rožić iznio je rezultate istraživanja, po kojima se protiv privatizacije Ine i HEP-a izjasnilo 55 posto ispitanika, a samo 16 za, pri čemu 80 posto njih smatra da će privatizacijom energenti poskupjeti najmanje dvostruko. Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar na to je odgovorila da "nema mjesta aferama". Istaknula je da se kod privatizacije Ine ne govori o cijenama, nego o knjigovodstvenoj vrijednosti kompanije, čija će se cijena pokazati na tržištu. Smatra da će deregulacija tržišta Ini donijeti veću učinkovitost, a zaposlenima bolje plaće, pa i nova radna mjesta. Dodala je da je deregulacijom tržišta naftnih derivata Ina od gubitaša postala profitabilnom kompanijom. Damir Kajin je, u ime IDS-a, također zatražio da navedeni zakonski prijedlozi idu u treće saborsko čitanje, ističući da Hrvatska u ovom trenutku nije u proračunskoj neizvjesnosti te da stoga ne mora žuriti u privatizaciju Ine i HEP-a. Vladu je optužio da je Hrvatski sabor "stavila pred svršen čin pod pritiscima MMF-a zbog čega će ovi zakoni u Hrvatsku unijeti dodatnu neizvjesnost". DC neprimjerenim ocjenjuje donošenje ovih zakona "pod imperativom i na temelju nategnutih dogovora sa sindikatima", zbog čega se također opredjeljuje za treće saborsko čitanje. Klub SDP-a podržava predložene zakone jer će, smatraju, Ina i HEP privatizacijom ostvariti svoje ciljeve - rast i razvoj, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju. U SDP-u drže da je to šansa da dvije kompanije zadrže primat na domaćem, a u budućnosti i regionalnom tržištu, što je pretpostavka uključivanja hrvatskog energetskog sustava u europski sustav. HSLS podržava vladine zakonske prijedloge, te ističu kako je netočno da se privatizacije provode pod pritiskom MMF-a, jer se s tim projektima krenulo još 1992. U HSLS-u kažu da je dobro što je Sabor "jamac" privatizacija, i što će Vlada o njihovu provođenju morati tromjesečno izvještavati parlament. I koalicijski HSS također drži da privatizaciji nema alternative, jer su to strateški ciljevi za ulazak Hrvatske u EU. Kažu kako se s Inom često kupovao socijalni mir, dok je ulaganje u kompaniju bilo na razini pet posto. To je generiralo zastarjelom tehnologijom, a ulaganja u Inu više ne može osigurati ni Ina, ni državna blagajna, tvrde u HSS-u. U Hrvatskom saboru u tijeku je pojedinačna rasprava o vladinim zakonskim prijedlozima. (Hina) tr/daju sp