ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Iz procesa privatizacije INA-e izdvojit će se trgovačka društva "Janaf" i "Plinacro", a o načinu i dinamici njihove privatizacije Sabor će odlučiti naknadno na prijedlog Vlade, izvijestila je u Saboru
zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar na početku objedinjene rasprave o konačnim zakonskim prijedlozima o privatizaciji INA-e i HEP-a.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Iz procesa privatizacije INA-e izdvojit
će se trgovačka društva "Janaf" i "Plinacro", a o načinu i dinamici
njihove privatizacije Sabor će odlučiti naknadno na prijedlog
Vlade, izvijestila je u Saboru zamjenica ministra gospodarstva
Maja Brinar na početku objedinjene rasprave o konačnim zakonskim
prijedlozima o privatizaciji INA-e i HEP-a.#L#
Brinar je pojasnila da se ostala trgovačka društva iz sustava INA
grupe, kao i njihovi udjeli i dionice, neće posebno privatizirati
jer pripadaju INA-i.
Istaknula je da će se sedam posto dionica INA-e prenijeti na
branitelje i članove njihovih obitelji, dok će se do sedam posto
dionica po posebnim uvjetima prenijeti na sadašnje i bivše
zaposlenike INA-e.
Prema prijedlogu, najviše 25 posto plus jedna dionica INA-e prodat
će se strateškom ulagatelju, najmanje 15 posto njih ići će u javnu
ponudu. Država će, do ulaska u Europsku uniju, u vlasništvu
zadržati najmanje 25 posto plus jednu dionicu INE, napomenula je
Brinar.
Dodala je da se Vlada obvezala sa strateškim ulagačem ugovoriti
zaštitne odredbe, da društva INA grupe neće davati otkaze
zaposlenicima tih društava u roku od tri godine od potpisivanja
prodajnog ugovora.
U prijedlog je unesena i nužnost periodičnog izviještavanja Sabora
o tijeku procesa privatizacije, kao i da se prije pokretanja bilo
kojeg dijela privatizacije, izradi početna bilanca tvrtke.
Kod privatizacije HEP-a, istaknula je Brinar, Vlada je poduzela
restriktivnije korake zbog niza promjena u svijetu i reforma
energetskih sustava.
U privatizaciji HEP-a Vlada odustaje od izdvajanja pojedinih
dijelova tog poduzeća od privatizacije, odnosno utvrđuje se da se
trgovačka društva i sve ostale dionice i udjeli u vlasništvu HEP-a
neće posebno privatizirati temeljem predloženog zakona, već tim
dionicama i udjelima raspolaže HEP. U zakonski je tekst unijeta pak
odredba da je, dok Hrvatska ne postane članicom EU, HEP dužan
zadržati u isključivom vlasništvu prijenos i distribuciju
električne energije.
HEP će u privatizaciju putem burze i to prodajom najmanje 15 posto
dionica.
Vlada je uvela i klauzulu da se u prvoj fazi neće privatizirati više
od 51 posto HEP-a, odnosno odredbu da će država do ulaska u EU u
vlasništvu zadržat najmanje 51 posto dionica HEP-a. Postupak i
način prodaje tih dionica uredio bi se posebnim zakonom.
Kao i kod INA-e i kod HEP-a će se sedam posto dionica prenijeti bez
naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, sedam posto
pod povoljnijim će uvjetima moći kupiti zaposlenici i bivši
zaposlenici.
Govoreći o dinamici i motivima privatizacije, Brinar je istaknula
da se obje privatizacije pripremaju dvije godine. To se, kaže,
odnosi na restrukturiranje kompanija kako bi se mogle boriti na
tržištu s konkurentima u uvjetima liberaliziranog tržišta.
(Hina) daju sšh/nb