ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Hrvatski sabor ovotjedno je zasjedanje danas završio raspravom o Prijedlogu zakona o privatizaciji HEP-a, koji su predstavnici parlamentarnih klubova, u završnoj riječi, ocijenili prešturim i
nepreciznim.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Hrvatski sabor ovotjedno je zasjedanje
danas završio raspravom o Prijedlogu zakona o privatizaciji HEP-a,
koji su predstavnici parlamentarnih klubova, u završnoj riječi,
ocijenili prešturim i nepreciznim.#L#
Predloženi zakon za posljedicu će, vjerojatno, imati povećanje
nezaposlenosti, pa stoga s njegovim donošenjem ne bi trebalo
brzati, ocijenio je Željko Glavan, u ime Kluba HSLS-a. Predloženi
zakonski tekst, po njegovu mišljenju, treba temeljito doraditi,
navesti popis ukupne imovine HEP-a, a ne samo sustava za
proizvodnju, transport i opskrbu električnom strujom.
Glavan je upozorio i da predloženim zakonom nisu rezervirane
dionice HEP-a za eventualnu naknadu za nacionaliziranu imovinu.
Tonči Tadić (Klub HSP/HKDU) ustvrdio je da privatizacija HEP-a nije
nužna, nego da je riječ isključivo o obvezi koju je Vlada preuzela
potpisivanjem stand-by aranžmana s MMF-om. Efikasnost HEP-a neće
se postići njegovom privatizacijom, već samo učinkovitijom i
boljom upravom, kazao je Tadić.
Usprotivio se modelu otvorenog tržišta energentima, zalažući se za
tzv. single byer sustav (jednog kupca), koji, tvrdi Tadić, jedini
može jamčiti stabilnost cijena struje.
Rastakanje HEP-a, s druge strane, Hrvatsku će dovesti na rub modela
koji je svu svoju neuspješnost pokazao u Kaliforniji, pa i Hrvatska
može očekivati redukcije struje i kolaps gospodarstva, kaže
Tadić.
Milan Kovač (HDZ) upitao je kakav će status, kod privatizacije HEP-
a, imati ulaganje te tvrtke u bosanskohercegovačku
elektroprivredu.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić odgovorio je da ta imovina ne
može ući u ukupnu imovinu HEP-a. Pitanje ulaganja HEP-a u druge
republike bivše Jugoslavije rješavat će se u postupku sukcesije,
izuzev NE Krško, u kojoj je suvlasnički udjel Hrvatskoj vraćen kroz
ugovor sa Slovenijom.
Što se tiče modela jednog kupca, Fižulić je kazao kako su taj model
napustile sve zemlje, izuzev Italije i, dijelom Francuske, u kojoj
je u tijeku privatizacija dijela nacionalnoga energetskog
sustava.
Privatizacija INA-e i HEP-a jedini je način da te tvrtke kreiraju
tržište kapitala u Hrvatskoj, koje će omogućiti da novac iz,
primjerice, mirovinskih fondova, ostane u zemlji, kazao je
Fižulić, pozivajući Sabor da se na pitanju privatizacije dviju
najvećih državnih tvrtki, postigne što širi konsenzus.
O raspravljenim zakonskim prijedlozima Sabor danas, zbog
nedostatka kvoruma nije mogao glasovati, pa je taj posao odgođen za
nastavak sjednice, u srijedu.
(Hina) daju/ibob sšh