ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Nikada nije postojao homogen zajednički standardni jezik kojim su se služili Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i Srbi koji bi se naknadno raspao na tri ili četiri dijela, piše akademik Dalibor Brozović u članku
"Lingvistički nazivi na srednjojužnoslavenskom području", koji objavljuje najnoviji broj časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik" (1/2002).
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Nikada nije postojao homogen zajednički
standardni jezik kojim su se služili Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i
Srbi koji bi se naknadno raspao na tri ili četiri dijela, piše
akademik Dalibor Brozović u članku "Lingvistički nazivi na
srednjojužnoslavenskom području", koji objavljuje najnoviji broj
časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik"
(1/2002).#L#
Koncem prošle godine u Sarajevu je objavljena knjiga "Jezik i
demokratizacija", koja je plod istoimena međunarodnog skupa
održanog u rujnu u Neumu. Tematski okvir skupa bio je u tiskanom
pozovu definiran kao "raslojavanje standardnih jezika u
višenacionalnim zajednicama kao zakonita pojava u procesu
demokratizacije, te raslojavanje standardnog jezika Bošnjaka,
Crnogoraca, Hrvata i Srba kao konkretan čin".
Dio priloga objavljenih u zborniku polaze upravo od postavke da je
do godine 1990. postojao jedan standardni jezik, pod dvojnim
imenom, koji je u devedesetim godinama nasilno "razbijen" na
nekakve neprirodne nacionalne standardne jezike.
Po Brozovićevim riječima s hrvatske se strane ne niječe ni genetska
zajednica hrvatskih, bošnjačkih, crnogorskih i srpskih dijalekata
ni zajednička osnovica standardnih jezika kojima se služe
Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i Srbi, ali nikada nije postojao
homogeni zajednički standardni jezik koji bi se naknadno raspao na
tri ili četiri dijela.
Upozoravajući na izraženu misao u referatima da je međusobno
razumijevanje u genetskoj lingvistici osnovni kriterij za
razlikovanje jezika i dijalekata - dijalektni su idiomi kada se
njihovi govornici međusobno razumiju, a radi se o različitim
jezicima kada nema međusobnog razumijevanja, Brozović napominje
kako to u genetskoj lingvistici nije osnovni kriterij.
"Svi su štokavski govori međusobno razumljivi i oni zaista
pripadaju jednom dijasistemu u rangu jezika", kaže Brozović, ali
napominje kako njemu pripadaju i kajkavski bednjanski i čakavski
viški govor, gdje nema razumijevanja ni međusobno, ni u odnosu na
štokavske govore.
U referatu na neumskom skupu, koji objavljuje najnoviji broj
"Jezika", Brozović je, uz ostalo, istaknuo kako su "hrvatski i
srpski proces jezične standardizacije tekli neovisno jedan od
drugoga".
"Razni pokušaji ujedničavanja, i oni idealistički i oni nasilni,
nikada nisu uspijevali, kakve god sile iza njih stajale", napomenuo
je, dodajući kako je "posve netočno govoriti da se u devedesetim
godinama radi na standardnojezičnom razbijanju, rastavljanju,
razdvajanju nekada tobože jedinstvenoga jezika".
(Hina) mc