ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Neki gušteri i žabe mogu plućima čuti, koristeći taj organ kao detektor zvučnih valova, tvrdi se u jednoj američkoj studiji.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Neki gušteri i žabe mogu plućima čuti,
koristeći taj organ kao detektor zvučnih valova, tvrdi se u jednoj
američkoj studiji.#L#
Profesor biologije na Univerzitetu u Ohiu Thomas Hetherington
zajedno sa stručnjacima za evolucijski razvoj osjetila otkrio je da
žabe bez sluha imaju poseban dar za prepoznavanje vibracija putem
pluća. Sposobnost sluha baziranog na plućima jasno je izražena kod
velikog broja gmazova i vodozemaca.
Ta primitivna sposobnost mogla bi biti sluh prvih kopnenih
životinja. Čini se da ona kod pojedinih životinjskih vrsta igra i
danas važnu ulogu, posebice kod onih koje tijekom evolucije nisu
razvile srednje uho, pretpostavlja Hetherington.
On je ispitivao četiri vrste daždevnjaka i tri vrste guštera kako bi
utvrdio u kakvoj su vezi njihova pluća i sluh. Daždevnjaci imaju
kako vanjsko tako i srednje uho, ali ipak obje grupe posjeduju
unutrašnje uho koje bi moglo prerađivati zvuk. Ono je pronašlo
način da zvukove pretvara u vibracije. Te male vibracije prenose se
zračnim putem u unutrašnje uho životinje, gdje se zvuk prerađuje.
Vrste daždevnjaka bez pluća nisu pokazivale nikakve vibracije. Kod
pluća onih vrsta koje vibriraju kad nisu bila napunjena zrakom
također nije zabilježena nikakva vibracija, ili je ona bila tek
ekstremno umanjena.
Hetherington je to ispitivao u zvučno izoliranom prostoru uz pomoć
svjetlosnih zraka lasera, koji je bio usmjeren na životinje kako bi
se pod ozvučenjem moglo registrirati različite frekvencije nastale
uslijed najfinijih pokreta kože pri ozvučenju. Najmanje
frekvencije prouzročile su najjače vibracije - između 1600 i 2500
Hz - kod malih salamandera, a veće vrste vibrirale su bar još sa 1250
do 1600 Hz, dok su gušteri u granicama od 1000 do 2000 Hz.
Eksperimenti su jasno pokazali da su pluća odgovorna za slušnu
sposobnost životinja. "Zapravo to i nije čudno, jer su pluća
najosjetiljiviji organ, iznimno prikladan za prijem zvučnih
valova", ustvrdio je Hetherington.
Čini se da je, posebice za male vodozemce i gmazove, korisno
koristiti pluća kao detektor zvučnih valova. Što su tanje krvne
stijenke oko zrakom napunjenog "rezonanatnog tijela" to će se takve
suptilne vibracije moći bolje primiti i proslijediti dalje.
Drugim riječima, što je nježnija građa tijela životinje, to je
finiji opažaj putem pluća i širi opažajni spektar zvuka.
(Hina) kt il