NJ 10. III. WAS PIQUE: EUROPA MORA POSTATI TRANSPARENTNIJA

NJEMAČKA WELT AM SONNTAG 10. III. 2002. Pique: "Europa mora postati transparentnija" Španjolski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU Josep Pique razgovarao je s novinarom o europskoj vanjskoj politici, proširenju EU na istok i sastanku na vrhu EU u Barceloni. - Gospodine ministre, što Europa može učiniti kako bi dokončala spiralu nasilja na Bliskom Istoku? = Politička je činjenica da trajni mir na Bliskom Istoku nije moguć bez Sjedinjenih Država. No, to ne znači da Europa nije važan faktor u procesu uspostave mira u toj regiji. Nastojat ćemo da obje strane, i Izraelci i Palestinci, razviju jasne perspektive o dokončanju nasilja. - No, Europa i Sjedinjene Države sve se više udaljavaju jedna od druge u međunarodnoj borbi protiv terora. I Španjolska se distancirala od 'osovine zla'. = Pod 'osovinom zla' američki predsjednik Goerge W. Bush mislio je na one zemlje koje razvijaju programe za proizvodnju oružja za masovno uništenje. To bi pak oružje moglo pasti u ruke terorističkih skupina. To vrijedi i za niz zemalja od kojih svaka predstavlja zaseban slučaj. Mi se u Europskoj uniji slažemo da se tome moramo odlučno suprotstaviti. Apsolutno je nezamislivo da EU na tom pitanju slabi ili čak ugrožava transatlantsku osovinu. - Želite ojačati vojnu ruku EU. = EU već tri godine radi na jačanju svojih vojnih i snaga za reakcije u slučaju krize. U Laekenu su te snage i službeno proglašene 'sposobnima za operativno djelovanje'. Za velike vojne operacije poput NATO-ve u Bosni odnosno na Kosovu zasigurno je još prerano. No, manje zadaće poput preuzimanja civilne misije UN u Bosni od 1. siječnja 2003. g. sasvim su izvedive baš kao o okupljanje mirovne postrojbe za Makedoniju. - Tema sastanka na vrhu EU koji će ovog tjedna biti održan u Barceloni bit će liberalizacija tržišta i zajednička borba protiv nezaposlenosti. No, Vaš susjed Francuska ima određene rezerve kada je o tome riječ. = Europa i Španjolska posebno imaju jedinstvenu šansu da pokrenu temeljite reforme. Ustrajat ćemo na odlukama iz Lisabona i siguran sam da ćemo ostvariti pomak u procesu liberalizacije - ponajprije na tržištu energije, kod plina i struje. - U španjolskom Turnusu trebali bi biti održani i pregovori o proširenju EU. Poveća li se broj članica EU, Španjolska će se morati odreći strukturnih subvencija. = Proširenje još ne podrazumijeva i gubitak subvencija namijenjenih španjolskim regijama pa ni svim ostalim zonama subvencioniranja među koje spadaju i neke njemačke savezne zemlje. Aktualni razgovori održavaju se na osnovi dogovora sa sastanka na vrhu EU, održanog u Berlinu 1999. g. Tada je već postavljen financijski okvir do 2007., uključujući i proces proširenja. Što se tiče Španjolske, moram reći da moja zemlja već nekoliko godina bilježi brži gospodarski rast od prosjeka EU te da se u tom pogledu priključuje ostalim članicama. Dan kada više nećemo trebati pomoć EU bit će za nas radostan. - Podupirete li i inicijativu Povjerenstva EU o izravnim isplatama subvencija seljacima u istočnoj Europi? = U odgovarajućem dokumentu Povjerenstva izneseni su vrlo razumni prijedlozi. Doduše, subvencije namijenjene nekim zemljama- kandidatima, koje bi od samog početka trebale dobivati 100- postotni iznos pomoći, čine mi se pretjeranima. Kako bi pomoć bila djelotvorno pružena potrebni su prijelazni rokovi. Ni Španjolska nije od samog početka dobivala novac na koji je po proračunima imala pravo. Prve godine nakon pristupa EU bili smo čak netto-platiša. U svakom slučaju, smatram da je početni udjel od 25 posto, koji bi se svake godine trebao povećavati za pet posto, realan i svrsishodan. - Što priželjkujete od europskog Konventa? = On je tek počeo s radom. Zato je još prerano za postavljanje konkretnih zahtjeva. No, naš se cilj podudara s geslom našeg predsjedateljstva u Vijeću EU: više Europe. Moramo ostvariti transparentniju, djelotvorniju i građanima bližu Europsku uniju. Za građane je strašno važno da znaju tko je u EU za što nadležan. No, na tom planu možemo raditi pomake samo unutar institucija EU i između država-članica. Unutrašnja raspodjela nadležnosti ostale nacionalno pitanje koje svaka država mora regulirati u skladu sa svojim ustavom.