NJ 5.III.-DPA-BENEŠEVI DEKRETI I EU

NJEMAČKA DPA 5. III. 2002. Beneševi dekreti mogli bi biti prepreka pristupu Češke u EU "Mogu li prijam Češke u EU, planiran za 2004., otežati 60 godina stari zakoni koji službeno slove 'ugašenima'? Na to pitanje djelatnici EU-a više ne odgovaraju kategorički niječno otkako su praški političari prije dva tjedna čehoslovačke poslijeratne odredbe, tako zvane Beneševe dekrete, svojim iritantnim izjavama učinili međunarodnim spornim predmetom. 'Rasprava je dostigla točku na kojoj EU zbog vjerodostojnosti više ne može uzmaknuti', rekao je jedan dužnosnik EU-a u utorak u Pragu. U pregovorima za pristup u EU koji su počeli sredinom 90-ih godina u Pragu, više od 140 dekreta 1948. godine preminulog predsjednika Edvarda Beneša nikada nisu bili predmet rasprave. To se promijenilo kada je češki oporbeni vođa Vaclav Klaus nedavno predložio da budu prihvaćeni u odredbe sporazuma o pristupu EU. Nakon što je predsjednik vlade Miloš Zeman prognanike uvrijedio nazvavši ih 'izdajicama' i time izazvao silovite reakcije u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj, promatrači drže da se Klaus u izbornoj borbi želio predstaviti kao 'pravi čuvar čeških interesa'. No jedan je djelatnik EU-a u utorak u Pragu izjavio da je to u Bruxellesu 'probudilo uspavane lavove': 'Češka nedvojbeno poštuje ljudska prava, ali postavljaju se pitanja kako se Prag postavlja prema događajima u prošlosti.' Edvard Beneš je 1939. pobjegao pred nacistima u London i s pet dekreta stvorio pretpostavke za kasnije 'kažnjavanje' Sudetskih Nijemaca: u njima je gledao gotovo jedine krivce za raspad Čehoslovačke 1939. - teza koju još i danas dijele mnogu Česi. Preko tri milijuna Nijemaca i više od 80 tisuća Mađara tada je optuženo za izdaju zemlje, oduzeta im je imovina i prognani su iz svoje domovine. Kritičari zahtijevaju ukidanje barem tih odredaba, jer se navodno temelje na tezi o kolektivnoj krivnji. Prag to odbija s pojašnjenjem da su svi dekreti neodvojivi dio pravnoga poretka. Vanjskopolitički odbor Europskoga parlamenta nedavno je naručio stručno pravno mišljenje o dekretima. Praški političari ipak ne vjeruju da će studija otkriti diskriminirajuće norme. No nije isključeno da će tema u izbornoj borbi koja traje do lipnja, izazvati gužvu. Progon je u komunističkoj Čehoslovačkoj bio potisnut, kaže jedan djelatnik EU-a: 'Češka treba knjigu poput djela Guentera Grasa kako bi uklonila tabue i neznanje.' U Češkoj se ponajprije boje da bi ukidanje dekreta donijelo odštetne zahtjeve. Tu je teoriju izvjestitelj EU-a za Češku, Juergen Schroeder (CDU) u utorak neizravno odbio: 'Radi se o budućnosti a ne o prošlosti'. U diplomatskim krugovima rečeno je da Prag provjerava ukidanje nekih dekreta 'ex nunc', dakle u buduće. Po mišljenju pravnika, pitanja vlasništva neće se dirati. Čini se da 'konkretizacija' rasprave koju Schroeder želi, nije na vidiku. A ako stručno pravno mišljenje izrazi kritiku dekreta, europskom bi domu mogla predstojati nova nevolja: u ispitivanju mišljenja koje su u utorak objavile praške novine, svi predsjednici čeških stranaka na pitanje bi li parlament Beneševe dekrete trebao proglasiti nevažećima, odgovorili su 'ne'", izvješćuje Wolfgang Jung.