IT-6.III.CORRIERE- AMERIKA, IRAK ITD.

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 6. III. 2002. Dvostruka bijišnica za Ameriku "George Bush ponavlja: 'Ili će se u Irak moći vratiti inspektori UN- a, ili se mi vraćamo u rat'. Ministri i savjetnici dodaju: 'Poznajemo primjedbe, savjetovat ćemo se s Europljanima, raspravljat ćemo sa svima, no ne možemo previše čekati dok Saddam Hussein odbija inspekcije koje je propisalo Vijeće sigurnosti UN- a'. No još nema neke operativne odluke, drugi stadij rata protiv terorizma i njegovih pozadine ne izgleda da će skoro doći, štoviše očito je više političkih i vojnih prepreka. Sirijski predsjednik Bashar el Assad, u svojim interviewima, predviđa reakcije koje se ne može nadzirati cijelog arapskog i islamskog svijeta pred još jednim sukobom koji će pogoditi Irak: '1990. mi smo se svrstali uz saveznike, s UN-om i međunarodnim zakonom kako bi osudili agresiju protiv Kuvajta. Sada su sve arapske i muslimanske vlade protiv rata. Svi europski gosti s kojima sam se susreo bez iznimke isto tako su se izjasnili'. I vojni scenarij, uz onaj politički, pokazuje se složenim za operaciju koja je već nazvana Free Baghdad. Afganistanski front je još uvijek ugrožen gerilom bandi Al Qaede ili preostalih talibana, kao što pokazuju bitke ovih dana. Ne vidi se tko će biti saveznik u sukobu na iračkom teritoriju sve do zaposjedanja Bagdada, pošteđenog u ofenzivi 1991. jer je to tada bilo preriskantno. U Sjedinjenim Državama, unatoč brzoj reakciji protiv terorističke internacionale i pretpostavljenih suučesnika, nije jasno bi li javno mišljenje moglo podnijeti teške gubitke produljenog rata kao cijenu koju supersila treba podnijeti, u nametanju pri preuzimanju svojih funkcija 'međunarodnog policajca'. Jesu li zračni upadi dovoljni za zbaciti Saddama, makar se pouzdavali u 'nepogrešive' bombe s laserskim navođenjem 'posljednje generacije'? Ipak će biti potrebna okupacija teritorija, štoviše procjenjuje se da će kopnene postrojbe morati imati više od 200.000 ljudi. Mogu li turski saveznici djelovati Iraku, od Mosula do Bagdada, poput Uzbeka i Tadžika od Amudarje do Herata i Kabula? U doba otomanskog carstva već su bili vladari u Bagdadu, no danas bi se trebali suočiti s dvije strane fronte s kurdskim plemenima, tradicionalnim neprijateljima od ustanaka u 19. stoljeću. Unatoč tolikih prepreka, novi irački sukob bio bi ubrzan bilo kojim pogrešnim potezom Saddama, kao višom silom. No ostaje neriješen, dulje vrijeme, spor glede inspektora UN-a koje je 1998. Bagdad protjerao, te im više nije dopustio da obave svoje zadaće. Radilo se, i radi, prema informacijama koje je objavio UN, o 16 kompleksa koji rade s fizijskim materijalima, i drugih 36 povezanih sa sumnjivim biokemijskim opitima. (...) Pa i ako se želi izbjeći drugi Zaljevski rat, može li se zanemariti ili podcijeniti opasnost? I kako se s njome suočiti? Za sada izgleda da plan Washingtona predviđa pet ili šest mjeseci vojne pripreme, zajedno s intenzivnom diplomacijom kako bi se izoliralo Saddama suprotstavljajući se misijama Tareka Aziza, koji je lukav pregovarač koliko i vješt trgovac naftom, u Moskvi i Pekingu. No potom? Možda neće biti lako izolirati Bagdad, no prognostičari kažu da ćemo na ljeto sve znati."