WASHINGTON, 1. ožujka (Hina/Reuters) - Zbog kloniranih miševa, koji se prekomjerno debljaju iako ne jedu previše, zaoštrila se rasprava o sigurnosti kloniranja koja je potaknula i pitanje jesu li klonovi doista vjerne kopije
originala.
WASHINGTON, 1. ožujka (Hina/Reuters) - Zbog kloniranih miševa,
koji se prekomjerno debljaju iako ne jedu previše, zaoštrila se
rasprava o sigurnosti kloniranja koja je potaknula i pitanje jesu
li klonovi doista vjerne kopije originala. #L#
Miševi, na kojima su znanstvenici obavili testove učenja i utvrdili
da postižu jednako dobre rezultate kao i njihovi neklonirani
rođaci, "ne jedu previše, a ipak se debljaju", "vrlo su aktivni" a
ipak debeli iako dobivaju "uobičajenu hranu", upozorio je Randall
Sakai sa Sveučilišta Cincinnati.
Istraživanja bi mogla doliti novo ulje na vatru i u raspravi treba
li zabraniti kloniranje ljudi.
Znanstvenici su posumnjali da bi manipulacije kojima se koriste za
proizvodnju klonova mogle izazvati neočekivane promjene.
Goveda, ovce, koze, svinje, miševi te jedna mačka, klonirani su iz
stanica odrasle jedinke. Druge životinje, poput majmuna, klonirane
su iz stanica fetusa. Mnoge klonirane domaće životinje, bez obzira
na to jesu li klonirane kao stoka ili u sklopu programa genetskog
inženjeringa kao materijal za proizvodnju lijekova i organa za
liječenje ljudi, čine se normalnima kada odrastu.
No postoje i anomalije. Neke jedinke uginu čim se okote, a prva
klonirana ovca Dolly oboljela je od artritisa u neuobičajeno ranoj
dobi. Neki su klonirani miševi ugibali ranije zbog tegoba s plućima
ili jetrom.
"U procesu kloniranja jajašcem se manipulira tako često da bilo
koja mala promjena može izazvati nešto neočekivano", drži Sakai.
Za kloniranje znanstvenici uzimaju jezgru iz jajašca i zamjenjuju
je jezgrom druge stanice. Proces zamjene jezgre, može se obaviti
različitim tehnikama, a završava reprogramiranjem jajašca koje se
zatim počinje dijeliti kao da je bilo oplođeno spermom.
Sakai je, proučavajući devet miševa, uočio da oni, osim viška
tjelesne masti, imaju više leptina, hormona koji proizvodi masne
stanice, te povišen inzulin.
Sakai napominje da je miševe kloniralo i havajsko sveučilište te da
je i tamo bilo debelih miševa. No mladunčad kloniranih miševa nije
bila pretila. Na temelju toga znanstvenici su zaključili da se
pogreške zbog kojih su njihovi roditelji debeli ne prenose
genetski.
Osim toga, ispitivanja su potaknula pitanje jesu li klonovi doista
stvarne kopije originala.
Klonovi ne nasljeđuju 100 posto DNK od genetskog roditelja jer
jajašce izvan jezgre sadrži i malu količinu mitohondrijske DNK. Uz
to, na to koji će geni biti aktivni i kako, utječu i negenetski
čimbenici.
Tako su šare u klonirane stoke različite od šara genetskog
roditelja. I šare prve klonirane mačka različite su od šara njezine
genetske majke.
(Hina) rt dgk