NEW YORK, 4. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su prvi put uspješno stvorili embrionalne matične stanice primata bez oplodnje jajašca, čime se otvara mogućnost za stvaranje matičnih stanica ljudskoga embrija bez uništavanja samog
embrija, koji bi inače mogao preživjeti.
NEW YORK, 4. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su prvi put
uspješno stvorili embrionalne matične stanice primata bez oplodnje
jajašca, čime se otvara mogućnost za stvaranje matičnih stanica
ljudskoga embrija bez uništavanja samog embrija, koji bi inače
mogao preživjeti. #L#
Znanstvenici su proizveli embrije majmuna u procesu zvanom
partenogeneza, u kojemu se neoplođeno jajašce potiče na razvoj
embrija. Za razliku od ljudskih embrija koji su se koristili za
istraživanja na matičnim stanicama, ovako dobiveni embriji ne mogu
se razviti u fetus koji bi preživio.
Ta se tehnika već i prije rabila na primatima, ali sve dosad
znanstvenici nisu uspijevali dobiti matične stanice iz tako
nastalih embrija.
Unatoč uspjehu, partenogeneza nije "spas za istraživanja na
matičnim stanicama", upozorava voditelj istraživanja dr. Kent E.
Vrana iz biotehnološke tvrtke Advanced Cell Technology u američkoj
državi Massachusetts.
Umjesto toga, to će biti "još jedno sredstvo" koje će se rabiti uz
matične stanice embrija ili odraslih osoba u istraživanjima.
Matične se stanice mogu oblikovati u bilo koju vrstu tkiva pa
znanstvenici vjeruju da bi se mogle rabiti za zamjenu stanica koje
odumiru zbog Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te zbog bolesti
srca i dijabetesa.
No, budući da se matične stanice koje se koriste pri istraživanjima
obično dobivaju iz embrija, koji u tom procesu budu uništeni, oko
toga su se načina istraživanja razvile velike polemike. U SAD-u
vlada financira samo istraživanja na već postojećim ljudskim
matičnim stanicama, a ne i ona u kojima bi se uništavali embriji.
Dr. Vrana smatra da bi partenogeneza bila privlačna za one koji zbog
etičkih razloga ne žele uništavati potencijalno vitalne embrije.
Dr. Vrana i njegovi kolege istraživanje su obavili na 28 jajašaca
primata iz kojih su izvadili matične stanice, nediferencirane
stanice od kojih se kasnije mogu razviti stanice mišića, masne
stanice, stanice srca ili mozga, uključujući i stanice u kojima
nastaje dopamin, a one odumiru zbog Parkinsonove bolesti.
Jajašcima su zatim dodani hormoni kako bi bile spremne za
partenogenezu, a potom su prošle "kemijsku i električnu obradu"
koja ih je potaknula da se ponašaju kao da su oplođene spermom.
Dr. Vrana naglašava da je njegova ekipa već dokazala da se
partenogeneza može primjenjivati i na ljudskim jajašcima, kad su
jajašca potaknuta na razvoj u embrij, ali su ti rezultati pali u
sjenu jer nisu proizvedene matične stanice, a i zato što je ta ekipa
klonirala i prvi ljudski embrij.
To je postignuto zamjenom jezgre jajašca jezgrom stanice iz tijela
davatelja. Embrij koji tako nastaje genetički posve odgovara
davatelju.
Ako je cilj kloniranja embrija proizvodnja matičnih stanica koje će
odgovarati davatelju, a ne kloniranome ljudskome biću, riječ je o
tzv. terapeutskome kloniranju. Iako bi te matične stanice morale
biti korisne u liječenju bolesti, mnogi stručnjaci vjeruju da će se
morati dobivati terapeutskim kloniranjem kako bi se izbjeglo
odbacivanje tkiva. No, terapeutskim kloniranjem uništava se embrij
koji bi i sam mogao preživjeti.
Zato bi partenogeneza mogla ponuditi još jedno sredstvo za
dobivanje genetički odgovarajućih matičnih stanica za pacijente,
ali su znanstvenici još daleko od toga trenutka, pa će rezultati
ovoga istraživanja "tek označiti početak otvaranja nekih temeljnih
pitanja u vezi s korištenjem matičnih stanica", smatra dr. Kathleen
A. Grant, jedna od suradnica u istraživanju.
Iako su se u ovome istraživanju usredotočili na poticanje jajašca
ženke da proizvede matične stanice, znanstvenici razmišljaju i o
poticanju sperme mužjaka da pokrene isti proces.
(Hina) rug dgk