FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TEKSAŠKI ZNANSTVENICI KLONIRALI PRVU DOMAĆU MAČKU

PARIZ, 15. veljače (Hina/AFP) - Prva klonirana mačka, koja bi mogla otvoriti vrlo unosnu eru kloniranja kućnih ljubimaca, "dobrog je zdravlja i puna energije", piše znanstveni časopis "Nature" o radu teksaških znanstvenika.
PARIZ, 15. veljače (Hina/AFP) - Prva klonirana mačka, koja bi mogla otvoriti vrlo unosnu eru kloniranja kućnih ljubimaca, "dobrog je zdravlja i puna energije", piše znanstveni časopis "Nature" o radu teksaških znanstvenika. #L# Mark Westhusin i kolege sa Sveučilišta A i M iz Teksasa stvorili su mačku nazvanu "Cc" (Carbon copy) premjestivši DNK (genetski materijal sadržan u jezgri stanice) iz stanice odrasle mačke u jajašce iz kojega je izvađena jezgra, a zatim su usadili dobiveni embrij u majku nositeljicu. Genetska analiza je pokazala da je mladi "Cc", koji danas ima dva i pol mjeseca, klon mačke davateljice (Felis domesticus). Prvi pokušaj s mužjakom donatorom završio je neuspješno. Ukupno su istraživači transplantirali 87 embrija u osam mačaka nositeljica da bi dobili samo jedan živi klon, naveli su u kratkom članku koji će biti objavljen 21. veljače u britanskom časopisu. Riječ je o "uspješnoj stopi koja se može usporediti s onom dobivenom kloniranjem drugih vrsta", drže oni. Istraživači tako dodaju mačku na sve duži popis kloniranih životinja tom tehnikom prijenosa jezgre koja je počela s ovcom Dolly i za sada je primijenjena na miša, goveda, koze i svinje. "Cc" je došla na svijet carskim rezom 21. prosinca 2001., 66 dana nakon implantacije embrija u maternicu majke nositeljice. "Pri rođenju je bila snažna i izgleda potpuno normalno", dodaju istraživači. Ona je klonirana na bazi raznolikih stanica koje doprinose razvoju jajašaca u jajniku. Njezina šarena dlaka nije identična boji davateljice, jer pigmentacija višebojnih životinja nije genetski određena i ovisi o čimbenicima koji utječu na razvoj, objašnjavaju oni. Prema Wall Street Journalu, proučavanje kloniranja mačaka i drugih domaćih životinja u iznosu od više od 3,5 milijuna dolara financira John Sperling (81), utemeljitelj privatnog sveučilišta Phoenixa. (Hina) tm dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙