ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Neprepoznatljivost hrvatskih izvoznih proizvoda, nepostojanje hrvatskog "branda" i marketinške strategije predstavljanja domaćih proizvoda u inozemstvu, samo je dio zamjerki upućenih državnoj vlasti s
današnjeg okruglog stola "Marketing hrvatske države" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske zajednice udruga za marketing.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Neprepoznatljivost hrvatskih izvoznih
proizvoda, nepostojanje hrvatskog "branda" i marketinške
strategije predstavljanja domaćih proizvoda u inozemstvu, samo je
dio zamjerki upućenih državnoj vlasti s današnjeg okruglog stola
"Marketing hrvatske države" u organizaciji Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP) i Hrvatske zajednice udruga za marketing.#L#
Nataša Matijašević iz Vladinog ureda za Strategiju napominje da
zapravo ne stoji više puta ponovljena teza da interesi države nisu
dobro zastupljeni na međunarodnoj i domaćoj sceni, već interesi
hrvatske države, smatra, uopće nisu definirani.
Pojasnila je da problem leži u tome što Hrvatska nema prepoznatljiv
"brand", odnosno nema viziju što treba prodati u inozemstvo.
Predstavila je i rezultate mini ankete o tome što Hrvatska
predstavlja strancima, iz koje, kaže, proizlazi da stranci nemaju
univerzalne predodžbe na spomen Hrvatske, kao što je to slučaj s
Švicarskom ili Nizozemskom. Zaključila je i da je žalosno što ovdje
nisu prisutni ljudi iz Vlade.
U raspravi je izneseno da Hrvatska nema još službu za promociju
državnih interesa, dok su u Mađarskoj i Poljskoj osnovani centri za
promidžbu interesa tih država, a Slovenija u svom konzulatu u
Beogradu ima čak 20 ekonomista čiji je cilj isključivo promicati
interese Slovenije. Čulo se i mišljenje da su uludo potrošeni novci
na promidžbu Hrvatske na stranim turističkim sajmovima, zbog toga
jer na njima stranci dobivaju krivu predodžbu o našoj zemlji.
Kao primjer je navedeno da u Dubrovniku niti jedan taksist ne zna
engleski. Čulo se i mišljenje da Hrvatsku treba promovirati i
unutar zemlje jer je i naši građani dobro ne poznaju, te da Hrvatska
nema viziju budućnosti razvoja koja bi počivala na resursima, pa je
stoga teško osmisliti bilo kakav marketing.
Glavni ravnatelj HUP Željko Ivančevića zapitao se je li država
definirala svoju misiju i pomaže li svom gospodarstvu pri izlasku
na strano tržište. Ustvrdio je da Hrvatska nije puno odmakla na
području marketinga države i ne zna se tko bi i što trebao učiniti na
tom području.
Urednik "Privrednog vjesnika" Ante Gavranović naglasio je da prvo
treba odrediti što je Hrvatska kao proizvod, pa će onda na temelju
toga stručnjaci osmisliti marketing tog proizvoda.
Goroslav Keler, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu
ustvrdio je kako u Hrvatskoj nema studija hrvatskih financija,
hrvatskog marketinga i hrvatskog menadžmenta. Ponudio je
obrazovanje i informatiku kao bolji izvozni proizvod, umjesto
kravate i vina, koji su na skupu navedeni kao jedna od mogućih
prepoznatljivih hrvatskih izvoznih proizvoda.
No, zapitao se može li to Hrvatska napraviti budući da između 10 i 20
posto studenata tog fakulteta ostavi oko milijuna njemačkih maraka
na školovanju u poslovnoj školi Brdo kod Kranja.
Zaključeno je da se sve primjedbe i prijedlozi sudionika skupa
objedine u ediciji HUP-a i u časopisu "Tržište", te da se upute
premijeru Ivici Račanu i Vladi na razmatranje.
(Hina) nz db