BRUXELLES, 27. veljače (Hina/Reuters) - Europska unija u četvrtak će krenuti na put prema nepoznatom, nakon što dosad nepoznati demokratski forum počne raspravu o reformama institucija te organizacije kako bi se pripremila za širenje
na istok.
BRUXELLES, 27. veljače (Hina/Reuters) - Europska unija u četvrtak
će krenuti na put prema nepoznatom, nakon što dosad nepoznati
demokratski forum počne raspravu o reformama institucija te
organizacije kako bi se pripremila za širenje na istok.#L#
Konvencija o budućnost Europe ima 105 članova iz redova nacionalnih
i europskih parlamentarnih zastupnika, predstavnika vlada zemalja
članica unije i Europske komisije, koji će u idućih godinu dana
nastojati oblikovati dokument koji bi mogao postati Ustav EU.
Ta heterogena skupina vizionara i pragmatičara, kojom predsjeda
bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing (76), ima
širok mandat predlaganja insitucionalnih promjena koje bi EU
trebale pripremiti za prilagodbu zahtjevima 21. stoljeća.
Konačna odluka ipak ostaje u rukama nacionalnih vlada koje moraju
potvrditi promjene sporazuma. No pristalice međusobno povezanije
Europe vjeruju da će konvencija ostvariti takvo političko značenje
da će pojedine zemlje članice biti primorane prihvatiti njezine
zaključke.
Prvi će put u radu ove Konvencije sudjelovati i predstavnici 13
zemalja kandidata za ulazak u EU, iako im nije omogućeno i
sudjelovanje u 12-članom predsjedništvu koje će koordinirati
aktivnostima konvencije, a ne mogu ni blokirati konsenzus zemalja
članica.
U sastavu konvencije, pa i predsjedništva, veliku će većinu imati
zagovaratelji ujedinjene Europe, dok je broj euroskeptika i
"suverenista" višestruko manji.
Kako je rekao D'Estaing, potreba za reformom institucija zbog
otežanog sustava donošenja odluka primijetila se već prilikom
povećanja Unije s 12 na 15 članica, a s proširenjem na 25 ili 30
zemalja članica ona je neizbježna kako bi se izbjegao potpuni
kolaps sustava.
Sporazum iz Nice, koji je velikim članicama EU dao veću moć pri
blokiranju odluka, još nije postao pravovaljan, jer su ga na
referendumu prošle godine odbacili Irci. Ove godine će se
vjerojatno održati još jedan referendum, ali je njegov ishod
krajnje neizvjestan.
Konvencija bi se, prije svega, trebala usredotočiti na sljedeće
stvari
- kako učiniti EU demokratičnijom i transparentnijom
- kako olakšati način donošenja odlika
- kako razdijeliti ovlasti između nacionalnih, regionalnih i
vlasti na razini Europe
- kakvu ulogu bi u europskim poslovima trebali imati nacionalni
parlamenti
- kako napraviti učinkovitijom posrnulu zajedničku vanjsku i
obrambenu politiku EU
Mnogi članovi Konvencije očekuju i prijedlog o dokidanju sustava u
kojem rotirajuće predsjedanje EU svakih pola godine preuzima druga
zemlja, jer se to čini iznimno nedjelotvornim načinom vođenja
poslova jedne proširene Europske unije.
Bez čekanja na Konvenciju, britanski premijer Tony Blair i njemački
kancelar Gerhard Schroeder predložili su promjene rada u summitima
EU i ministarskim sastancima kako bi se uoči proširenja poboljšao
sustav donošenja odluka.
U zajedničkom pismu upućenom Španjolskoj, kao trenutačnoj
predsjedateljici Unijom, oni su ustvrdili da bi se četiri sastanka
na vrhu, koliko ih EU održava svake godine, trebala usredotočiti na
davanje strateških smjernica, a ne presuđivanje u stvarima u kojima
na ministarskim sastancima ne bude postignut dogovor i gubljenje
vremena na natezanje oko formulacija u priopćenjima.
Velika Britanija je prošlog tjedna predložila veliko prebacivanje
ovlasti na Vijeće Europske unije, kojeg čine predstavnici vlada
zemalja članica, odnosno smanjenje utjecaja Europskog parlamenta i
Europske komisije kao izvršnog organa EU.
Manje članice EU boje se da se time želi ostvariti neka vrst
"ravnateljstva" velikih zemalja u EU, kako je to prošli tjedan
izrazio finski premijer Paavo Lipponen.
"Na djelu su nastojanja da se promijeni sustav na takav način da se
stvori neka vrst ravnateljstva, pri čemu bi Europska komisija i
manje zemlje bile gurnute u stranu", rekao je Lipponen.
(Hina) dam sv