HRVATSKOJ TREBA DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE; "SMARAGDNA MREŽA" U PRIPREMI

ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Za provođenje brojnih i složenih obveza zaštite prirode, koje se stavljaju pred zemlje kandidate za ulazak u Europsku uniju, u Hrvatskoj se nameće potreba za što skorije osnivanje državnog zavoda za zaštitu prirode, istaknuo je pomoćnik ministra za zaštitu prirode Ivan Martinić otvarajući danas u Zagrebu radionicu o provedbi Pilot-projekta "Smaragdna mreža", kojim se u Hrvatskoj uspostavlja baza podataka zaštićenih područja prirode.#L# Zavod bi trebao biti središnje stručno tijelo za zaštitu prirode. Osnivanje takvog zavoda u programu je Vlade, ali je i dio programa o Stabilizaciji i pridruživanju EU-u, rekao je Martinić i pojasnio da je njegovo nepostojanje zapreka značajnijem uključivanju Hrvatske u europske programe zaštite prirode te ispunjenju međunarodnih obaveza proisteklih iz potvrđivanja znatnog broja konvencija. Dvadesetak stručnjaka Zavoda trebalo bi se baviti isključivo stručnim poslovima vezanima uz obveze Hrvatske prema EU-u. Zavod bi bio središnje tijelo koje bi koordiniralo rad stručnih institucija u Hrvatskoj vezanih uz zaštitu prirode i tako jedinstveno nastupio kao središnja točka za suradnju s Europom. Martinić je pojasnio da je osnivanje takvog jedinstvenog Zavoda nužno, jer EU ne može kontaktirati s različitim stručnim institucijama kada od Hrvatske traži podatke u vezi sa zaštitom prirode. Takav jedan zavod bio bi prepoznatljiv, kao jedini u Hrvatskoj za pitanja zaštite prirode. Martinić je naveo da od svih zemalja u okruženju jedino još BiH nema takav zavod za zaštitu prirode. Helene Bouguessa iz Odjela za zaštitu prirodne baštine Vijeća Europe predstavila je rad Vijeća Europe na uspostavi Smaragdne mreže, koja je za zemlje kandidate za ulazak u EU isto što i Natura 2000 za zemlje članice EU-a. Odnosi se na objedinjavanje područja od posebne važnosti za zaštitu prirode. Primjena Smaragdne mreže na nacionalnoj razini počela je 1999. nizom pilot-projekata, kojima je cilj razvijanje baze podataka o najmanje 10 posto područja buduće ekološke zaštite. Podaci se unose u bazu za koju je tajništvo Bernske konvencije (zaštita divljih vrsta i staništa) priredilo poseban kompjutorski program. Prvi je zadatak utvrditi koje su vrste i staništa od europske važnosti zastupljene u Hrvatskoj, za svaku biogeografsku regiju posebno. Zatim se odabiru potencijalna područja i podaci o njima se upisuju u bazu podataka, koja se dostavlja Stalnom odboru Bernske konvencije na potvrđivanje. Prihvaćenjem dokumentacije ti lokaliteti postat će dijelovi Sveeuropske ekološke mreže i tada će Hrvatska biti obavezna osigurati njihovo očuvanje, posebnom zaštitom ili prikladnim načinom korištenja i upravljanja. (Hina) bma mć