GS: KAKO SU DEVIZNI DEPOZITI BIVŠE SFRJ SMANJENI SA 645 NA 56 MILIJUNA DOLARA

ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Predstavnici pet zemalja sljednica bivše SFRJ sa današnjeg sastanka Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ u Zagrebu ponovno su zatražili podatke Narodne banke Jugoslavije i osam mješovitih banaka o tome kako su i kojim nalozima deponirana sredstva bivše NBJ u tim mješovitim bankama smanjena sa 645 na 56 milijuna dolara. #L# "Ako se podatci ne daju, onda se problem neće rješavati samo na razini ovog Odbora nego će se dignuti na višu, političku razinu", izjavio je ovlašteni predstavnik Hrvatske u Odboru Zdravko Rogić na konferenciji za novinare. Sljedeći sastanak najavljen je za sredinu ožujka u Skopju. Današnji sastanak u Zagrebu treći je po redu sastanak Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ, osnovanog na osnovu Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije (Ugovor je potpisan krajem lipnja prošle godine u Beču). U taj su Ugovor uneseni i iznosi preostalih deviznih rezervi (uz rezerve same bivše NBJ), koje bi trebale podijeliti države sljednice. Riječ je o četiri kategorije sredstava u ukupnom iznosu višem od milijarde dolara, kao što su npr. sredstva bivše NBJ kod stranih komercijalnih banaka, te depoziti bivše središnje banke kod mješovitih banaka (strane banke, ali u vlasništvu ili suvlasništvu i banaka iz bivše Jugoslavije). No, upravo je pitanje sredstava bivše NBJ u tim mješovitim bankama iskrslo kao problem već na prvom sastanku članova Odbora u Begoradu (u rujnu 2001.), zatim u Sarajevu (u studenom 2001.), te danas u Zagrebu. Rogić je, naime, objasnio da je u samom Ugovoru naveden iznos od 645 milijuna dolara depozita bivše NBJ u mješovitim bankama, dok su na sastanku u Beogradu predstavnici NBJ iznijeli podatak da je to knjigovodstveni iznos, a da je stvarni iznos 56 milijuna dolara. Razlika je 589 milijuna dolara i to je ogromno odstupanje od Ugovora o sukcesiji, kaže Rogić, dodajući da je zbog toga zaustavljeno ratificiranje Ugovora u Hrvatskoj, te u Sloveniji. Već s prvog sastanka Odbora zatraženi su podatci NBJ te mješovitih banaka kako su ta sredstva korištena i tko je dao nalog za trošenje tih sredstava, koja su bila zaleđena zbog sankcija prema Jugoslaviji, a mogla su se odlediti npr. za humanitarne svrhe. NBJ nije dala kompletno izvješće, a od ukupno osam banaka odgovorile su samo dvije i to izvijestivši da te podatke ima NBJ i da im za eventualno davanje podataka treba autorizacija NBJ, kazao je Rogić. Izvijestio je da su dopuna izvješća NBJ i ti podatci od mješovitih banaka ponovno zatraženi i s današnjeg sastanka. Ovlašteni predstavnik SRJ u Odboru Veroljub Dugalić u više je navrata pak pokušao objasniti da su predstavnici SRJ već i ranije govorili da je 645 milijuna knjigovodstvena vrijednost, da ne raspolažu točnim podatcima, te da je i njima u interesu utvrditi stvarno stanje. Uz to, Dugalić traži da se razlikuje Narodnu banku bivše SFRJ, za koju tvrdi da je bila jedini titular tih sredstava, te Narodnu banku SRJ koja, tvrdi, "nije umala uvid u ta sredstva, niti je imala mogućnost to potrošiti". S tim se pak ne slažu predstavnici drugih zemalja sljednica. Naloge da se potroše ta sredstva mogao je dati samo vlasnik, znači NBJ, kaže Rogić, dodajući da postoji NBJ bez obzira da li bivše SFRJ ili SRJ. Slovenski predstavnik u Odboru France Arhar ističe kako nema sumnje da su i mješovite banke radile na svoju ruku, ali da se zna od kuda su stizali nalozi (NBJ). Uz to, zamjećuje da se do danas ne zna zaključna bilanca NBJ bivše države, niti početna bilanca nove NBJ. Mješovite banke u kojima su bila deponirana sredstva NBJ su Adria Bank iz Beča, AY Bank iz Londona, Banque Franco-Yougoslave iz Pariza, Beogradska Banka iz Nikozije, Agencija Beogradske banke iz New Yorka, Agencija Jugobanke iz New Yorka, LBS Bank iz New Yorka, te LHB iz Frankfurta. (Hina) bn db