ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Hrvatska naftna kompanija INA spremna je za privatizaciju, a namjeravanom privatizacijom u kojoj bi se 25 posto plus jedna dionica prodale strateškom partneru želi je se udružiti s nekom od regionalnih
kompanija, osposobiti je da postane regionalni igrač, istaknuto je na jučerašnjoj sjednici Vlade koja je Saboru uputila prijedloge zakona o privatizaciji dviju energetskih tvrtki - Ine i HEP-a.
ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Hrvatska naftna kompanija INA spremna
je za privatizaciju, a namjeravanom privatizacijom u kojoj bi se 25
posto plus jedna dionica prodale strateškom partneru želi je se
udružiti s nekom od regionalnih kompanija, osposobiti je da postane
regionalni igrač, istaknuto je na jučerašnjoj sjednici Vlade koja
je Saboru uputila prijedloge zakona o privatizaciji dviju
energetskih tvrtki - Ine i HEP-a. #L#
U privatizaciju bi te tvrtke išle po različitim modelima, pa bi se
tako privatizacija Ine obavila prodajom strateškom partneru, dok
bi se najmanje 15 posto, a najvjerojatnije 25 posto HEP-a
privatiziralo javnom ponudom dionica na burzi.
Ono što je zajedničko u oba prijedloga je da bi se po 7 posto dionica
i INE i HEP-a bez naknade dodijelilo hrvatskim braniteljima, a po 7
posto dionica pod povoljnijim uvjetima prodalo zaposlenicima. To
je isti postotak dionica za branitelje i zaposlene kao i kod
Hrvatskog telekoma, a utvrđen je na sjednici Gospodarsko-
socijalnog vijeća. Vlada je, naime, prvotno predviđala po pet posto
dionica Ine i HEP-a za branitelje i zaposlene, ali je sa socijalnim
partnerima dogovoreno da to bude po 7 posto.
Prema prijedlogu zakona o privatizaciji INE, strateškom ulagatelju
prodalo bi se 25 posto plus jedna dionica, postupkom javne ponude
ponudilo bi se najmanje 15 posto dionica INE hrvatskim državljanima
prema posebnim propisima koje bi utvrdila Vlada, dok bi o prodaji
preostalog dijela sukladno uvjetima na tržištu odlučivala Vlada.
U predložene zakonske odredbe o prodaji dionica Ine strateškom
partneru, Vlada je na intervenciju ministra javnih radova Radimira
Čačića unijela odredbu da će Vlada, prilikom eventualne dodatne
prodaje dionica strateškom ulagatelju, odlučivati sukladno
uvjetima na tržištu. Naime, prijedlog je prvotno predviđao da u
slučaju takve dodatne prodaje strateški ulagatelj neće morati
proći proceduru prikupljanja ponuda (kao što je to određeno za
početnu prodaju 25 posto plus jedne dionice).
U predloženom je zakonu i odredba po kojoj za vrijeme dok je država
vlasnik 10 posto dionica Ine nitko ne može bez Vladina odobrenja
steći više od 10 posto temeljnog kapitala Ine. Stoga se postavilo i
pitanje ne ograničava li se time strateškog partnera koji bez
suglasnosti Vlade ne bi mogao kupiti ni prodati više od 10 posto
dionica.
To bi ograničenje vjerojatno moglo utjecati na cijenu, priznaju i u
krugovima bliskim Vladi, ali i poručuju da država kada je
energetika u pitanju teško može biti potpuno po strani.
U privatizaciji Ine d.d. (INA matica) država ima namjeru zadržati
51 posto vlasništva, a privatizacijom putem strateškog partnera
udružiti je kako bi se dobio 'jak regionalni igrač'. Poznato je,
naime, da veliki interes za privatizaciju Ine pokazuju mađarski
MOL, austrijski OMV. Udruživanjem s jednom od tih, ili s obje
kompanije, ili možda nekim drugim partnerom dobio bi se, kako
tumače i u Vladi, jak novi holding, jak regionalni igrač.
Takvim bi udruživanjem INA spremna dočekala i konkurenciju na
domaćem tržištu, a omogućilo bi joj i neophodna ulaganja u
plinovode, rafinerijske kapacitete. Dvjema hrvatskim
rafinerijama, u Rijeci i Sisku modernizacija je nužna kako bi
zadovoljile europske standarde za naftne derivate.
Iz procesa privatizacije kod Ine bi bili izuzeti transport plina i
transport nafte (Janaf), koji bi se zadržali u državnom vlasništvu,
a o njihovoj eventualnoj privatizaciji odlučivao bi Sabor.
Kod HEP-a iz privatizacije bi se izuzeli prijenosna i distributivna
mreža, nezavisni operater tržišta.
Kada bi moglo doći do privatizacije dviju energetskih tvrtki još se
točno ne zna. No, INA je spremnija za taj proces i do njega će
vjerojatno doći ove godine, jer i proračun, odnosno financijski
plan Fonda za razvoj i zapošljavanje za ovu godinu u najvećem dijelu
ovisi upravo o prihodima od privatizacije Ine.
Privatizacija HEP-a sačekat će pak neko vrijeme, jer ta tvrtka
prije samog tog procesa treba završiti proces restrukturiranja,
što je unijeto i u sam zakonski prijedlog.
(Hina) bn ds