ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Privatizacija INE obavit će se prodajom 25 posto plus jedne dionice strateškom partneru, dok će se HEP (najmanje 15 posto a najvjerojatnije 25 posto) privatizirati javnom ponudom dionica na burzi,
proizlazi iz zakonskih prijedloga o privatizaciji INE i HEP-a koje je na današnjoj sjednici utvrdila hrvatska Vlada.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Privatizacija INE obavit će se
prodajom 25 posto plus jedne dionice strateškom partneru, dok će se
HEP (najmanje 15 posto a najvjerojatnije 25 posto) privatizirati
javnom ponudom dionica na burzi, proizlazi iz zakonskih prijedloga
o privatizaciji INE i HEP-a koje je na današnjoj sjednici utvrdila
hrvatska Vlada.#L#
Oba zakonska prijedloga, upućena Saboru u prvo čitanje, predviđaju
da se po 7 posto dionica i INE i HEP-a bez naknade dodijeli hrvatskim
braniteljima, dok će se također po 7 posto dionica pod povoljnijim
uvjetima prodati zaposlenicima tih dviju tvrtki.
Prema oba zakonska teksta, država bi u vlasništvu zadržala ključne
infrastrukturne instalacije - transport plina i nafte kod INE te
prijenosnu i distributivnu mrežu kod HEP-a.
Prema prijedlogu Zakona o privatizaciji INE, strateškom ulagatelju
prodalo bi se 25 posto plus jedna dionica, postupkom javne ponude
ponudilo bi se najmanje 15 posto dionica INE, dok bi o prodaji
preostalog dijela sukladno uvjetima na tržištu odlučivala Vlada.
Vlada bi također donijela i odluku o redoslijedu i dinamici
privatizacije.
INA je, ističu članovi Vlade, spremna za privatizaciju.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglašava da INA treba ulagače
želi li biti prisutna na inozemnim naftnim poljima, izgraditi
plinovode, ulagati u rafinerijske kapacitete. INA će se suočiti s
konkurencijom na domaćem tržištu, ali mora biti spremna i za prodor
na susjedna tržišta, kazao je Linić, objašnjavajući zašto se išlo
na privatizaciju INE putem strateškog partnera.
Drugačija je situacija s HEP-om koji treba završiti proces
restrukturiranja započet prije dvije godine. To je unijeto i u
predloženi Zakon o privatizaciji HEP-a odredbom da HEP prije
početka privatizacije obavi reorganizaciju tako da djelatnost
proizvodnje prijenosa i distribucije električne energije
obavljaju povezana trgovačka društva (HEP grupa) te da se u roku
godine dana u vlasništvo države prenese posebno trgovačko društvo
koje će obavljati djelatnosti vođenja energetskog sustava i
organizaciju tržišta električne energije.
Zakonski tekst predviđa privatizaciju HEP-a putem kotacije na
burzi. Tako bi se u postupku javne ponude ponudilo najmanje 15 posto
dionica HEP-a, stoji u prijedlogu, ali zamjenica ministra
gospodarstva Maja Brinar kaže da bi u takvu privatizaciju išlo 25
posto HEP-a.
Zamjenik premijera Goran Granić ističe da se zakonima štite
vlasnička i upravljačka prava države nad ključnim infrastrukturnim
instalacijama o kojima ovisi razvoj tržišta i koje su po svom
karakteru monopolni. Odnosi se to na transport plina, transport
nafte (Janaf), prijenosnu i distribucijsku mrežu HEP-a te
neovisnog operatera tržišta električne energije koji bi i dalje
ostali u vlasništvu države.
Naš prijedlog je da će najmanje 51 posto dionica ostati u vlasništvu
države na tim ključnim monopolnim infrastrukturnim instalacijama a
kada se steknu uvjeti Sabor bi mogao donijeti odluku o
privatizaciji tih dionica, kazao je Granić.
Kada bi se stekli uvjeti odluku o privatizaciji tih dionica mogao bi
donijeti Sabor.
Članovi Vlade istaknuli su zakonske odredbe kojima se štite
interesi i sigurnost države. Naglašavaju također da će ponuda
dionica INE i HEP-a na burzi pridonijeti razvoju financijskog
tržišta Hrvatske.
Predloženi zakoni nastavak su energetske reforme, pri čemu
zamjenica ministra gospodarstva kaže da se od privatizacije INE i
HEP-a očekuje da oni osiguraju razvoj i rast tih dviju tvrtki,
dovođenje novih tehnologija, kako bi INA i HEP postali jedan od
regionalnih igrača na tržištu.
(Hina) bn/bm db